Razgovor Horvata i Pribičević oduševio je uzvanike Money Motiona, a prije njih su zanimljiv pogled na budućnost dali čelnici banaka
Da su financije oduvijek bile politične, jer oni koji imaju novca imaju i poziciju moći i obrnuto, te da utječu na svjetski poredak svima je već jasno, a oni koji na inovacije ne gledaju s političkog aspekta grdno se varaju. Barem su tako svima dali do znanja filozof i autor Srećko Horvat te ekonomistica i profesorica u Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta (ZŠEM) Vedrana Pribičević na Money Motion konferenciji na Zagrebačkom velesajmu.
Ovaj je dvojac na konferenciji govorio o aktualnim geopolitičkim temama u svijetu uključujući umjetnu inteligenciju, ratove i fintech.
– Da se ukine državno financiranje najvećim tehnološkim divovima ne bi bilo ni inovacija ni fintecha ni AI-ja – izjavio je Horvat govoreći pritom da sve što danas radimo, sve inovacije, sve nove tehnologije, puni džepove tehnološkim divovima, odnosno onima koji se danas nazivaju ‘zapadnim oligarsima‘.
Da se AI danas koristi za političku moć i privlačenje investicija te da se mnogi zalažu za njezinu regulaciju samo kako bi kontrolirali konkurenciju, rekla je profesorica Pribičević dodajući pritom da bi, kako bi se potaknule inovacije trebalo smanjiti regulaciju.
Govorio je ovaj dvojac i o ratu u Ukrajini, Hladnom ratu, ali i nuklearnom oružju te dronovima, koji, kako je rekao Horvat, pokazuju da je tehnologija politička te pomaže, između ostalog, i u ratovanju. Osvrnuo se i na ulaganja u vojnu industriju rekavši da nitko ne govori o ulaganju u mir te da treba uložiti u socijalne potrebe, bolnice i slično.
Uz to, dodao je, danas je preveliki fokus na brzini. Ljudi rade po cijele dane, dožive burnout i onda odu na neko vrijeme na odmor na more pa govore ‘život je lijep‘.
– Zašto ne može život biti lijep cijelo vrijeme? Trebamo usporiti malo – izjavio je Horvat. Na to se nadovezala Pribičević rekavši da ljudi nisu namijenjeni usporavanju jer nam nije usađeno da usporimo jer su ljudi bića preživljavanja pa živimo brz život jer je to u nama.
Na kraju se osvrnula Pribičević i na budućnost rekavši da su pred nama mračna vremena i da, prema svemu što se sada događa u svijetu, demokracija u opasnosti te ju je potrebno čuvati svime što imamo.
Banke žele biti partneri fintechu
Ovaj zanimljiv razgovor između Horvata i Pribičević dojmio se svih uzvanika drugog dana ovogodišnjeg Money Motiona koji su ga s guštom slušali, no zanimljiv pogled na budućnost prije ovog razgovora dali su i čelnici domaćih banaka.
Na panelu ‘Jumpstart to 2030 with Bank Leaders‘ sudjelovali su predsjednik Uprave OTP banke Balázs Békeffy, predsjednik Uprave Erste banke Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Addiko banke Mario Žižek te predsjednik Uprave HPB-a Marko Badurina.
Predsjednici uprava domaćih banaka fokusirali su se na inovacije, a zaključak panela bio je da je potreban balans između online i offline banaka.
Kako je rekao Badurina, banke žele biti partneri s fintech tvrtkama te osnažiti financijski ekosustav ujedno poštujući regulativu jer klijenti dugoročno vjeruju bankama, a upravo one trebaju tehnologiju koju donose fintech tvrtke.
– Banke su iznimno regulirane i nije lako biti kreativan u njima, ali IT sektor je taj koji donosi kreativnost i to nas veseli. Važno je da u bankama rade i oni koji nisu bankari već različiti ljudi koji imaju svježe ideje i koji će nam dati drugu perspektivu – izjavio je Schoefboeck.
Ipak, kako je dodao Békeffy, s inovacijama i tehnologijom treba oprezno jer banke imaju obvezu prema regulatoru, ali i prema klijentu jer što god da se dogodi u banci, recimo da AI alat napravi neku pogrešku, banke su odgovorne za tu pogrešku.
– Razumijemo klijente, razumijemo regulatore i želimo se njima prilagoditi kod implementacije najnovijih tehnologija – izjavio je Békeffy.
No kod tih tehnologija, odnosno kod inovacija, ono što je najvažnije je da svi imaju jednake uvjete na tržištu, odnosno da za sve vrijede jednaka pravila pa je onda korisnik taj koji bira, dodao je Žižek koji se dotaknuo i novih generacija.
– Generacije Z i alfa uče sa svojih mobilnih telefona. Sve uče na društvenim mrežama i zato sam jako zabrinut kada govorimo o financijama, osobnim financijama i odabir pravog puta u ovog segmentu. Čak 80 posto sadržaja koje mladi dobivaju na društvenim mrežama gura ih na krivi put. Gura ih u laku zaradu velike količine novca i u veliko trošenje novca. Naša je dužnost da pokušamo biti odgovorni i uložimo resurse u edukaciju mladih da dobiju pravu sliku financija, a ne ono što vide na društvenim mrežama – izjavio je Žižek dodajući da treba ohrabriti mlade da govore o financijama jer 75 posto ljudi, prema pojedinim istraživanjima, ne voli govoriti o novcu i financijama.