Izdavanjem dionica na regularnom tržištu (IPO) privatna društva postaju javnima, što znači da podliježu strožim pravilima i propisima, s potpuno otvorenim svim poslovnim kartama, brojkama, pokazateljima. Sve mora biti transparentno, svi moraju podnositi kvartalne revizorske izvještaje i računovodstvene informacije, moraju se pridržavati propisa i zahtjeva koje postavlja burza na kojoj su izlistane dionice društva.
Takvo što nerado rade i veliki, pa je logično što takvu kompliciranost srednji i manji izbjegavaju u širokome luku. No, tržište je kapitala sjajna prilika za financiranje, pa je još 2018. godine Zagrebačka burza pokrenula Progress tržište, namijenjeno upravo financiranju (izdavanju dionica i korporativnih obveznica) malih i srednjih poduzeća. Dakle, riječ je o multilateralnoj trgovinskoj platformi u Hrvatskoj i Sloveniji kojom upravlja Zagrebačka burza. No, ni u osam godina funkcioniranja platforma ne uspijeva privući veći broj izdavatelja.
- Ako govorimo o Progress tržištu Zagrebačke burze riječ je o najmanje iskorištenom financijskom resursu u Hrvatskoj. Trenutno su na tome tržištu izlistane tri dionice i dvije obveznice. Posljednje je uvrštenje bila obveznica Glucodenta, uvrštena u listopadu 2023. godine – kaže Neven Vidaković iz Loti tradinga.
Naime, kao i mnogi mali poduzetnici, Glucodent je također imao problema u pronalaženju financiranja. Kao savjetnik za optimalnu strukturu kapitala i poslovne strategije Escont Partners im je predložio prikupljanje kapitala putem izdanja obveznica. Posebno je bilo važno kreirati ispravnu strukturu obveznice kako bi se investitorima omogućio povrat kroz prodaju istraživanja, a ne nužno kroz prihod po kamatama, jer je riječ o istraživačkoj tvrtki. Predloženo je da se kreira konvertibilna obveznica (bit će pretvorena u vlasništvo u trenutku kada se patent bude prodavao) s trajanjem malo duljim od tri godine koliko treba za dovršetak njihova projekta.
Lakše se otvaraju mnoga vrata
Kako je financiranje bilo uspješno, a na Progress tržištu mogu se financirati izdavatelji koji traže do osam milijuna eura vrijednosti, pitanje je zašto je onda takve prakse još uvijek malo. Vidaković i njegov Loti trading jedan su od jedanaest registriranih savjetnika za izdanje.
- Da bi se poduzeće izlistalo mora zadovoljiti uvjete i onda mora slijediti pravila. Jedno je od najvažnijih pravila transparentnost i komunikacija u poslovanju. Moraju se objavljivati polugodišnji i godišnji izvještaji. Moraju se objavljivati sve relevantne promjene unutar društva, ali se isto tako i investicijska javnost treba informirati o poslovnim uspjesima društva. Mnogi poduzetnici ne znaju da se na burzi ne moraju izlistati samo dionice, mogu se izlistati i obveznice. Prednosti izlistanja su višestruke.
Hrvatska je sada dio Europske unije, imamo euro. Kada se poduzeće predstavlja novim klijentima ili investitorima može reći da je ‘izlistano na burzi‘, ova fraza ima svoju težinu. Biti izlistan znači da poštujete neka pravila, da se poslovni partneri mogu informirati o vama i vašem poslovanju. Nakon izlistanja poduzeću se značajno diže poslovni kredibilitet i lakše se otvaraju mnoga vrata, posebno na međunarodnom tržištu. Trenutno poduzeće Planets Group, nositelj brenda Koykan, radi na izdanju obveznica od tri milijuna eura koje planiraju izlistati na Progress tržištu. Izdanje nosi kamatnu stopu od osam posto – tumači Vidaković.
Dakle, i lanac brze hrane, Koykan, namjerava kapital za novo širenje pronaći na tržištu kapitala. Tri milijuna eura iskoristit će za širenje u Njemačkoj, Austriji, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Hrvatskoj i Sloveniji. Pri tome je plan prihode sa sadašnjih 1,5 milijuna eura do 2026. povećati na čak sedam milijuna, broj zaposlenih sa 60 na 175, a EBITDA sa sadašnjih 150 tisuća eura gotovo udeseterostručiti, na 1,35 milijuna. Obveznice će biti na rok od tri godine.
No, sve je to premalo u odnosu na potencijal. Očito promjena u ‘mindsetu‘ poduzetnika traži godine, pa i desetljeća, a ukorijenjenost takvih praksi ovisi i o poreznim olakšicama za izdavatelje i investitore, sufinanciranju troškova izlaska na burzu, podršci javnih tijela i uključivanju razvoja tržišta kapitala u strategiju razvoja zemlje. Tome će valjda pridonijeti i Strategija za razvoj tržišta kapitala koja se dugo porađa. Još smo uvijek u fazi ‘podloge‘ i ‘nacrta‘.