Mirkopoduzetnici - Neznanje košta, a povlastice čekaju da ih se iscijedi

Poznato je da je jedna od najvećih slabosti mikropoduzetnika neupućenost u vlastita prava i nepoznavanje propisa, zbog čega im stalno prijeti kažnjavanje. Porezni sustav omogućuje im da iskoriste olakšice, a i Hrvatska gospodarska komora može im pomoći šire li poslovanje i povećavaju radnu snagu ili se nastoje okrenuti izvozu. Mikropoduzetnici, primjerice, ne moraju plaćati i obračunavati PDV ako su im isporuke do tristo tisuća kuna, no upravo smo u prošlom broju Lidera imali primjer poduzetnika koji nije posvećivao pozornost tomu pa je već potkraj kolovoza prešao taj limit i postao obveznik PDV-a. Zbog svog neznanja za fakture naplaćene u rujnu bez iskazanoga PDV-a sâm će morati platiti taj PDV, a ne krajnji korisnik. Druga je porezna povlastica mikropoduzetnika ​mogućnost obračuna PDV-a po naplaćenim naknadama ako su im isporuke do 7,5 milijuna kuna i mogućnost utvrđivanja poreza na dobit prema novčanom načelu ako su isporuke do tog iznosa.

Manje porezno opterećenje

Tako nam govore u Hrvatskoj gospodarskoj komori i Poreznoj upravi te dodaju da mikropoduzetnici ostvaruju pravo na uvećanu visinu državne potpore za obrazovanje i izobrazbu do osamdeset posto troškova općeg obrazovanja umanjenjem osnovice poreza na dobit. Također su oslobođeni određenih neporeznih davanja. Primjerice, nisu obveznici plaćanja naknade za općekorisne funkcije šuma ako su njihovi prihodi do 7,5 milijuna kuna ili pak ne moraju plaćati članarinu HGK-u ako ne prelaze dva od tri kriterija (aktiva je manja od 7,5 milijuna kuna, prihod je manji od 15 milijuna kuna i imaju manje od pedeset zaposlenih).

–​ U odnosu na velike poduzetnike svim je​ mikropoduzetnicima​ od 2017. znatno smanjeno porezno opterećenje, i to plaćanjem niže porezne stope. Naime, prema Zakonu o porezu na dobit, porezni obveznici koji ostvaruju prihode do 7,5 milijuna kuna plaćaju porez po stopi od 10 posto, a po stopi od 18 posto oni koji ostvaruju prihode veće od tog iznosa. Dodatno je svim poreznim obveznicima na raspolaganju korištenje porezne olakšice iz Zakona o poticanju ulaganja, Zakona o državnoj potpori za istraživanje i razvoj te Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu – podsjećaju u Poreznoj upravi.

Dostupne mjere

U HGK-u podsjećaju na to da su mikropoduzetnicima dostupni mnogi programi i mjere. Primjerice, prihvatljivi su prijavitelji na programe HAMAG-BICRO-a poput zajmova i jamstava, imaju pravo na HZZ-ove potpore za zapošljavanje, proširenje poslovanja, a EU projekti većinom su usmjereni na razvoj MSP-ova. No najveće poteškoće u poslovanju, vele u HGK-u, nastaju jer se ne poznaju dovoljno porezni sustav, radno pravo i specifični uvjeti za obavljanje pojedine djelatnosti. Ipak, u Komori ističu da mogu pomoći mikropoduzetnicima.

– Mikropoduzetnici i ostale HGK-ove tvrtke članice mogu se kao i do sada besplatno koristiti uslugama Digitalne komore. Riječ je o platformi koja sadržava niz modula za pokretanje i razvoj poslovanja. Među ostalim, na raspolaganju su im presjek relevantne zakonodavne strukture, pristup bazama podataka, ključni brojčani pokazatelji, mogućnost povezivanja s drugim članicama. Poduzetnicima koji dobrovoljno plaćaju članarinu na raspolaganju je također mnogo usluga, primjerice potpora poslovanju i obrada podataka, stručna izobrazba, edukacije i konferencije, posredovanje, povezivanje i predstavljanje na međunarodnom tržištu, potpora u organizaciji sajamskih događaja te mogućnost povezivanja s drugim članicama u udrugama i zajednicama te u skladu s tim sudjelovanje u zajedničkom formiranju stajališta i mišljenja koji utječu na poboljšavanje poslovnog ozračja. Svim ​HGK-ovim članicama, neovisno o tome plaćaju li članarinu, na raspolaganju je paket usluga koje mogu upotrebljavati ovisno o potrebama – kažu u Komori.

No što je s izvoznicima? Koja su im prava i obveze ako posluju na različitim tržištima, gdje se kriju zamke i kako ih izbjeći? U Komori vele da poduzetnici koji su tek iskoračili na strana tržišta ili to planiraju često imaju probleme s poslovanjem u Uniji zbog porezne i pravne regulative. Navode primjer obveze porezne registracije u plasmanu proizvoda/usluga na tržište ili pak pitanje rezidentnosti u porezne svrhe, obveze plaćanja PDV-a, primjene Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja… Sve su to teme HGK-ovih edukacija i stručnih seminara, naglašavaju i upozoravaju, iako vjerujemo da je to notorna stvar, da postoje velike razlike u nacionalnim regulativama. Primjerice, to kako se u prekograničnom pružanju usluga unutar Europske unije tvrtke registriraju i obavljaju sve prijave u zemlji u kojoj će pružati uslugu razlikuje se od zemlje do zemlje čak i u Uniji, a da ne govorimo dalje. Te razlike postoje, vele u HGK-u, unatoč tomu što je sloboda kretanja usluga jedna od četiri temeljne slobode u EU (sloboda protoka robe, usluga, kapitala i ljudi). Prema dosadašnjem iskustvu, kažu u Komori, poduzetnici katkad imaju problema zbog nejasnih informacija na tržištima EU na kojima posluju i odlukama koje nisu u skladu s propisima EU koji su na snazi. Zbog toga je Europksa komisija razvila mrežu SOLVIT.

Za manje rizika

Posebno je pitanje provjera tvrtki tijekom stupanja u poslovni odnos. Svi će se složiti da je to ključno da bi se izbjegli problemi s naplatom potraživanja.

– Unatoč kvaliteti proizvoda izlazak na pojedina tržišta traži velika ulaganja i katkad je teško pronaći odgovarajuće partnere. HGK podupire članove povezujući ih s potencijalnim partnerima i aktivnostima koje provodi u suradnji s partnerskim institucijama. Za uspjeh pri izlasku na strana tržišta ključne su odgovarajuća priprema i provjera, što zahtijeva i vrijeme, stručnu i savjetodavnu pomoć, primjerenu institucionalnu potporu, ulaganje u pronalazak odgovorajućeg partnera na tržištu i oprez u poslovanju. Stoga su HGK-ove aktivnosti na internacionalizaciji usmjerene upravo na edukaciju, informiranje i povezivanje – kažu u Komori.

Rat u Ukrajini produbio je krizu, prije svega dodatnim poremećajima u dobavnim lancima, a sad vlada i nestašica sirovina poput žitarica, uljarica i drvne građe te manjka nafte i plina na tržištu, što je općepoznata činjenica. Svi su ugroženi, u to nema sumnje, no možda je mikropoduzetnicima najteže prilagoditi se novonastaloj situaciji jer su ionako slabo upućeni u propise i mjere. Zato se i trebaju obraćati organizacijama koje mogu, npr. HGK-u, HUP-u, Glasu poduzetnika, ili razmjenjivati iskustva s kolegama poduzetnicima u očekivanju da će i država nastojati olakšati im što više može.