Mnogi su mediji ranije ove godine prenijeli da banke ove godine idu u novi val poskupljenja naknada te da je Zagrebačka banka nove cijene naknada uvela s prvim danom ove godine dok su Erste banka i OTP banka to trebale učiniti od 1. travnja, a Privredna banka Zagreb s novim poskupljenjem kreće od 1. svibnja
Erste banka danas je priopćila da odustaje od najavljenih povećanja naknada u poslovanju s građanima, a istovremeno, najavljena smanjenja naknada koja se, između ostalog, odnose na prekogranične i međunarodne transfere te izravna SEPA terećenja, kao i promjena načina prikazivanja pojedinih naknada iz postotnih u apsolutne iznose, ostaju na snazi te će se primjenjivati od 1. travnja 2025. godine, priopćili su iz te banke.
– Iako i dalje postoji utemeljena tržišna podloga za određene korekcije naknada, u vidu rastućih ulaznih troškova, svjesni smo objektivnih okolnosti i činjenice da je građanima sve teže snositi teret povećanja troškova života. Iz tog smo razloga donijeli ovu odluku te nastojali dati svoj doprinos ublažavanju trenutačnih cjenovnih pritisaka – izjavila je ovom prigodom članica Uprave Erste banke Katarina Kraljević.
– Erste banka će i dalje odgovorno postupati u svom poslovanju te prilikom određivanja cijena vlastitih proizvoda i usluga, u obzir uvijek uzimati stvarne troškove te primjenjivati pristup koji uvažava potrebe i interes svojih klijenata, posebice u segmentu osjetljivih ciljnih skupina. Također, banka je dugoročno snažno orijentirana na poslovanje prema tržišnim principima te postizanje kvalitetnih poslovnih rezultata u zdravoj tržišnoj konkurenciji – dodali su iz te banke.
Mnogi su mediji ranije ove godine prenijeli da banke ove godine idu u novi val poskupljenja naknada te da je Zagrebačka banka nove cijene naknada uvela s prvim danom ove godine dok su Erste banka i OTP banka to trebale učiniti od 1. travnja, a Privredna banka Zagreb s novim poskupljenjem kreće od 1. svibnja. Erste je od poskupljenja danas odustala pa je sada pitanje što će učiniti druge banke.
Pitanje iznosa naknada banaka u proteklom je razdoblju aktualna tema, a tim povodom EY Hrvatska nedavno je proveo detaljnu analizu trenutnog stanja i razine najuobičajenijih naknada banaka u 10 zemalja Europske unije, među kojima je i Hrvatska. Analiza je donijela uvid u visinu iznosa naknada za najreprezentativnije usluge banaka, a uzimajući u promatranje banke koje zajedno čine više od 50 posto tržišnog udjela po iznosu aktive u svakoj od država uključenih u analizu. Uz Hrvatsku analizom su obuhvaćene banke koje posluju u Austriji, Belgiji, Češkoj, Irskoj, Italiji, Mađarskoj, Njemačkoj, Slovačkoj i Sloveniji.
U Hrvatskoj naknade među najjeftinijima u EU
Analizirajući javno dostupne podatke na internetskim stranicama banaka istraživanje je pokazalo kako je prosječan iznos naknade za vođenje računa, u koju je uključena i naknadu za mobilno bankarstvo, u Hrvatskoj među najjeftinijima i iznosi 2,97 eura. Naknada za istu uslugu primjerice u Austriji iznosi 4,49 eura, dok je u Mađarskoj 3,07 eura te u Sloveniji 3,31 eura. Među analiziranim zemljama za navedenu uslugu najmanji iznos plaćaju korisnici u Češkoj i to 0,85 eura, stoji u priopćenju.
- Provedbom analize utvrđeno je da banke u Hrvatskoj često imaju transparentnije tarife naknada, koje su lako dostupne klijentima i obično su sve naknade navedene u jednom dokumentu. S druge strane, banke u drugim zemljama često nemaju naknade objavljene na jednom mjestu, već svaka vrsta računa ili kategorija usluge ima svoju zasebnu tarifu, što može dovesti do dodatne zbunjenosti klijenata prilikom proučavanja tarifa. Valja naglasiti kako je cilj ove analize bio identificirati razlike i sličnosti u naknadama banaka u različitim zemljama članicama EU, s namjerom omogućavanja klijentima boljeg razumijevanja troškova povezanih s bankovnim uslugama – rekla je Maja Šuber, partnerica u Odjelu poslovnog savjetovanja u EY-u Hrvatska.
Analizom banaka u svih 10 zemalja utvrđeno je kako sve one svojim korisnicima nude uslugu osnovnog računa. Treba istaknuti kako postoje dvije vrste osnovnog računa – onaj za socijalnu kategoriju potrošača i onaj za ostale potrošače. Naknada za vođenje osnovnog računa računa za socijalnu kategoriju potrošača u Hrvatskoj u pravilu ne naplaćuje, dok je naknada za vođenje osnovnog računa za ostale potrošače minimalnog iznosa. U nekim analiziranim zemljama EU naplaćuju se naknade za obje vrste osnovnog računa. Tako je primjerice u Belgiji prosječna naknada osnovnog računa za socijalnu kategoriju potrošača 1,40 eura, u Sloveniji 1,47 eura, u Austriji 2,99 eura, u Njemačkoj 3,84 eura, dok je u Hrvatskoj prosječna naknada za istu vrstu računa 0,04 eura.
- Analizom tarifa naknada banaka u različitim zemljama i usporedbom s naknadama hrvatskih banaka, možemo zaključiti da sve banke naplaćuju naknade za svoje usluge. Uočeno je da su određene naknade u promatranim zemljama članicama EU skuplje nego u Hrvatskoj. Međutim, postoje i zemlje u kojima su određene naknade povoljnije, dok su istovremenu u tim istim zemljama druge naknade značajno skuplje. Na temelju rezultata analize, klijentima se savjetuje da pažljivo usporede naknade različitih banaka, a svakako fokusirajući se na naknade za usluge koje oni sami najčešće koriste – zaključila je Maja Šuber.