Dok kriptovalute, sviđalo se to nekome ili ne, sve snažnije ulaze u tradicionalne (mainstream) financije, domaći bankovni sektor još uvijek oprezno gleda na digitalnu financijsku imovinu. Odobrenje za osnivanje prvog investicijskog fonda čijim se udjelima trguje na burzi (ETF) koje je početkom godine dala američka Komisija za burze i vrijednosnice (SEC) označio je prekretnicu u poimanju kriptovaluta u svijetu tradicionalnih financija. No, i velike inozemne banke polako shvaćaju da je trgovanje kriptovalutama unosan tržišni kolač koji treba zagristi.
Svjedoči o tome i nedavna vijest kako njemačka DZ Bank, treća po veličini u toj zemlji, uvodi pilot program trgovanja kriptovalutama koji će isprva ponuditi maloj skupini odabranih klijenata. Ako rezultati budu povoljni, DZ Bank će tu uslugu kasnije ponuditi i širem krugu klijenata. Iz perspektive hrvatskih banaka, potez DZ Banka prava je avangarda. Kako su Lideru poručili iz Hrvatske udruge banaka, banke u Hrvatskoj pažljivo prate različite globalne trendove i inovacije u financijskom sektoru, uključujući i razvoj tržišta kripto valuta.
– Uzimajući u obzir sigurnost ulaganja, regulatorne zahtjeve i zaštitu interesa svojih klijenata u ovom trenutku banke u Hrvatskoj ne nude mogućnost trgovanja ili plaćanja u kripto valutama – navode iz HUB-a.
Neprihvaćanje kriptovaluta od strane hrvatskih banaka i šireg financijskog sustava uglavnom proizlazi iz različitih faktora kao što su nedostatak regulative, zabrinutost za sigurnost i volatilnost cijena, te nepoznavanje tehnologije i potencijalnih prednosti koje kriptovalute donose, ocjenjuje Boris Agatić, tehnološki poduzetnik i stručnjak za kriptovalute.
– Inicijativa DZ Bank u Njemačkoj pokazuje kako se percepcija o kriptovalutama polako mijenja među tradicionalnim financijskim institucijama. Ako se pokaže uspješnim, ovaj pilot program bi mogao poslužiti kao primjer i poticaj za hrvatske banke da razmisle o integraciji kriptovaluta u svoje usluge. Glavni izazov leži u stvaranju pravnog okvira koji omogućava sigurno trgovanje i korištenje kriptovaluta, uz istovremenu zaštitu interesa potrošača – ocjenjuje Agatić.
Promjenu u tom pogledu svakako bi trebala donijeti MiCA regulativa čija je primjena započeti krajem ove godine. U bitnome, MiCA donosi povećanje transparentnosti na tržištu kriptovalutama, uvest će red i nadzor nad pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom te uvesti mjere zaštite klijenata koji trguju kriptovalutama. Prilagodba zahtijeva upis u registar pružatelja usluga virtualne imovine koji vodi Hrvatska agencija za zaštitu financijskih usluga. Prema njezinim podacima, samo su dva društva za sada u tom registru, Electrocoin i Digital Assets. No, 16 društava podnijelo je zahtjev za upis u taj registar.
Agatić kaže kako bi implementacija MiCA regulative mogla znatno povećati interes hrvatskih banaka za tržište kriptovaluta jer uvodi jasnije pravne i regulatorne okvire.
– To bi moglo rezultirati smanjenjem rizika i povećanjem sigurnosti za financijske institucije koje razmatraju ulazak u ovaj segment. Uz to, regulativa bi mogla potaknuti razvoj novih usluga kao što su trgovinske platforme za kriptovalute, platni sustavi temeljeni na kriptovalutama i investicijski fondovi. Jedan od ključnih aspekata koji bi mogao biti posebno zanimljiv za hrvatske banke je mogućnost korištenja blockchain tehnologije za unapređenje postojećih financijskih usluga, kao što su brži i sigurniji prijenosi sredstava te poboljšanje transparentnosti financijskih transakcija. Implementacija MiCA regulative pruža priliku za stvaranje uređenog i sigurnog tržišta, što bi moglo poslužiti kao temelj za inovacije i širenje usluga povezanih s kriptovalutama u Hrvatskoj – naglašava Agatić.
Iz HUB-a kažu kako podržavaju nadolazeću implementaciju MiCA regulative, koja bi trebala utjecati na transparentno trgovanje kriptovalutama te smanjiti regulatornu neizvjesnost koja je još uvijek prisutna. Međutim, hoće li iskoristiti sve mogućnosti koje im se pružaju implementacijom MiCA-e, za sada nije potpuno jasno. Naime, u HUB-u su dodali kako banke u Hrvatskoj ‘potiču inovacije i tehnološki napredak uz istovremeno održavanje visokih standarda sigurnosti i regulatorne usklađenosti te će nastaviti pratiti razvoj situacije, a u ovom trenutku je nemoguće precizno prognozirati na koji način će prilagođavati vlastitu poslovnu politiku, odnosno ponudu svojih usluga i proizvoda‘. No, kada i ako do prilagodbe dođe, možda će biti i kasno s obzirom da se na ovdašnjem tržištu trgovanja kriptovalutama karte opet dijele jer dobar dio sadašnjih kriptomjenjačnica neće moći zadovoljiti novu regulativu.