Klijenti banaka koji nisu ugovorili prijelaz s prešutnog na dopušteno prekoračenje imaju pravo na otplatu tog duga u 12 rata, ali to neće biti beskamatno. Kako je nedavno objavila Hrvatska narodna banka (HNB), do 1. srpnja nešto više od milijun građana ugovorilo dopušteno prekoračenje, a što je 58 posto od ukupno 1,75 milijuna poslanih ponuda za prelazak s prešutno prihvaćenog na dopušteno prekoračenje.
Na upit o razlozima, odnosno je li se gotovo 750 tisuća građana jednostavno oglušilo na poziv banaka ili su u pitanju neki drugi razlozi, poput nedovoljne kreditne sposobnosti, iz HNB-a su pojasnili kako je ponuđeni iznos dopuštenog prekoračenja bio identičan prethodno odobrenom prešutno prihvaćenom prekoračenju te ugovaranje dopuštenog prekoračenja nije ovisilo o kreditnoj sposobnosti potrošača, budući se i nije radilo o novim zaduženjima.
Nemaju interesa
– Pri tome treba napomenuti i da su banke potrošačima ostavile primjereno dugi rok za ugovaranje te ih višekratno podsjećale na ponudu. Osim toga, veće banke, u kojima ima otvorene račune najveći broj klijenata, ponudile su ugovaranje digitalnim putem, bez dolaska u banku – kažu u HNB-u. Međutim, dio potrošača kojima je bilo odobreno prešutno prekoračenje nije ga koristio, pa stoga nije imao niti interesa ugovoriti dopušteno prekoračenje, dodaju iz središnje banke.
– Također je dio potrošača svjesno odlučio da prestane koristiti prekoračenje i iskoristi ponuđenu otplatu iskorištenog prešutnog prekoračenja na 12 mjesečnih rata, bez daljnjeg korištenja dopuštenog prekoračenja. Takve odluke ovisne su o individualnim financijskim okolnostima i potrebama svakog pojedinog potrošača – tvrde u HNB-u. Podsjetimo, dopuštena prekoračenja klijentima banaka omogućuju povoljnije uvjete korištenja u odnosu na prešutno prihvaćena prekoračenja.
U HNB-u kažu kako nakon isteka ponude za ugovaranje dopuštenog prekoračenja, otplatu ukinutog prešutno prihvaćenog prekoračenja banke omogućuju na 12 mjesečnih rata, primjenom kamatne stope koja je važeća za prekoračenje. – Pri tome neke banke omogućuju takvu otplatu na način da se dugovanje po prekoračenju podmiri kreditom, dok druge jednostavno ovu postupnu otplatu provode kao dodatnu funkcionalnost prekoračenja. Bez obzira na razlike u tehničkoj provedbi postupne otplate, za potrošače nema razlike jer se ne naplaćuju nikakvi dodatni troškovi – ističu u HNB-u.
Za ilustraciju, statistika HNB-a pokazuje da je kamatna stope na dopuštena prekoračenja u lipnju prosječno dosegla 5,60 posto. S druge strane, kamatna stopa na gotovinske nenamjenske kredite u prosjeku iznosi 6,07 posto.
Razlike u ‘minusima‘
Podsjetimo, dopušteno prekoračenje (tzv. dopušteni minus) je iznos koji banka stavlja na raspolaganje potrošaču na temelju ugovora o tekućem računu. Kod dopuštenog prekoračenja predviđena je puna zaštita potrošača koja uključuje utvrđivanje kreditne sposobnosti, cjelovito informiranje potrošača o proizvodu, mogućnost otplate u 12 rata, ali i ograničenje efektivne kamatne stope (EKS).
Prešutno prihvaćeno prekoračenje (tzv. prešutno odobreni minus) je prekoračenje pri kojemu banka potrošaču stavlja na raspolaganje sredstva koja nadmašuju trenutačno stanje tekućeg računa potrošača ili dogovoreno tj. dopušteno prekoračenje. Prešutna minusi su manje uređeni u hrvatskom zakonodavstvu i u pravilu su bili skuplji u odnosu na dopuštena prekoračenja te su se trebala koristiti samo iznimno odnosno izvanredno i povremeno, u manjim iznosima i na kratke rokove.