Iako je prva asocijacija na monetarno stezanje skuplje financiranje, podizanje kamatnih stopa donosi još nekoliko neželjenih posljedica. Jedna je od njih pad vrijednosti kolaterala za kredite. Naime, s rastom kamatnih stopa vrijednost dugoročne imovine poput nekretnina i vrijednosnih papira pada jer se budući novčani tokovi diskontiraju s višim stopama. Konačni rezultat još su manje mogućnosti za refinanciranje kreditnih obveza. Kad se u jednadžbu dodaju ionako postroženi uvjeti banaka pri odobravanju kredita u situaciji prijeteće recesije, ishod nije nimalo sjajan za poduzeća koja trebaju refinancirati stare kredite ili podignuti nove.
– U Hrvatskoj su krediti većinom osigurani nekretninama. Sa smanjenjem vrijednosti tih kolaterala tvrtke se mogu naći u problemima pri podizanju novih kredita, a ovisno o tome kakav su ugovor potpisale, i pri postojećima. Banke, primjerice, mogu procijeniti da stupanj pokrivenosti kolateralom nije dovoljan i prolongiranje kreditnih linija uvjetovati traženjem dodatnih kolaterala. Ako tvrtka ne može ponuditi novi kolateral, u toj situaciji može joj prijetiti smanjenje ili čak ukidanje raspoložive kreditne linije.
To može biti priličan udar na njezinu likvidnost. Neke banke uvele su klauzule da mogu tražiti dodatni kolateral bilo kada, a iako to nije čest slučaj, u nekim ugovorima stoji da banke mogu čak tražiti povrat cjelokupnoga kredita ako klijent ne može osigurati potreban dodatni kolateral – objasnio je kreditni analitičar Mario Kurtović i dodao da se pad vrijednosti kolaterala ponajviše očituje u komercijalnim nekretninama, primjerice tvorničkim pogonima ili hotelima.
Da ugovori o kreditima u Hrvatskoj sadržavaju standardne klauzule prema kojima banka može, u slučaju pada vrijednosti kolaterala ili ako on izgubi pravne pretpostavke, tražiti dodatan ili zamjenski kolateral, a u nekim slučajevima i raskinuti ugovor o kreditu, tj. zatražiti njegov povrat, potvrdili su nam u Erste banci. Doduše, ogradili su se da se to u praksi događa iznimno rijetko i samo u izvanrednim okolnostima.
Postroženi standardi
– U većini slučajeva, kada se i ako dogodi takva situacija, banka u partnerskom odnosu i adekvatnoj komunikaciji s klijentima pronalazi rješenje koje zadovoljava obje ugovorne strane – navode iz Erste banke.
Za postojeće kredite i kreditne linije banke u skladu s regulativnim zahtjevima revidiraju kolaterale, obično na godišnjoj razini, a osim redovitog procesa i dinamike vrednovanje se može provesti i u situacijama kad i ako dostupne informacije upućuju na to da je smanjena vrijednosti kolaterala zbog znatnih promjena na tržištu.
– Za kreditne institucije obveza procjene vrijednosti nekretnine koja se daje u zalog za osiguranje otplate kredita regulirana je s nekoliko propisa i smjernica. Tako Odluka o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija propisuje obvezu procjene nekretnine koja služi za osiguranje kredita, ako se upotrebljava za potrebe izračuna umanjenja vrijednosti po pojedinim izloženostima. Tim odredbama propisano je da je za trajanja ugovornog odnosa kreditna institucija dužna kontinuirano pratiti vrijednost nekretnina koje služe kao instrument osiguranja njezinih izloženosti, i to za poslovne nekretnine najmanje jednom godišnje, a za stambene nekretnine jednom u tri godine. Kreditna institucija dužna je pratiti vrijednost nekretnina i češće ako su tržišni uvjeti podložni znatnim promjenama – rekli su u HNB-u.
Iako banke to baš ne iznose, standardi odobravanja kredita zbog povećane neizvjesnosti lani su znatno postroženi, a taj trend dodatno se nastavio i tijekom prve polovine ove godine.
– U promatranom razdoblju na postroženje standarda najviše je utjecala percepcija rizika, odnosno pogoršanje očekivanja u vezi s općim gospodarskim kretanjima, kao i izgleda industrije ili pojedinog poduzeća. Banke su isticale i trošak izvora sredstava i bilančna ograničenja te nižu razinu tolerancije rizika, posebice početkom ove godine, kao činitelje koji su kumovali postroženju standarda kreditiranja tog sektora. Za treće tromjesečje ove godine banke očekuju nastavak postrožavanja standarda odobravanja kredita jednakim intenzitetom kao u prethodnom tromjesečju – istaknuli su u HNB-u.
Takva očekivanja jasno pokazuju da banke već standardno nastoje u neizvjesnim vremenima umanjiti svoje rizike, a povlačenje ručne i teže odobravanje kredita alat je kojem pribjegavaju u tim situacijama.
Cijeli tekst možete pročitati u digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.