Svjesni su u tradicionalnim bankama da klijenti očekuju kvalitetnije proizvode i usluge otkako im konkuriraju financijskotehnološke tvrtke pa su, kažu, imperativ bankarskog poslovanja stalan razvoj i unapređivanje. I dugo razdoblje niskih kamatnih stopa bacilo je fokus na cijenu, koja ostaje važan element konkurentnosti na financijskom tržištu
Bankarstvo koje smo do sada poznavali znatno se promijenilo s disruptorima na tržištu, neobankama. Neobanke ili virtualne banke ne postoje u fizičkom obliku, nemaju poslovnice, dostupne su na sve širem teritorijalnom području, dostupnije su i korisnicima jer je za pristup dovoljno posjedovati pametni telefon. Otvaranje računa vrlo je jednostavno, a pri tome nema dodatne papirologije i, što je najvažnije, nema fizičkog odlaska u poslovnice. Osim toga, virtualne banke su snažno orijentirane prema tehnološkim trendovima i inovativnosti, fleksibilne su, imaju niže troškove poslovanja, prepoznaju potrebe klijenata i pružaju im gotovo personalizirano korisničko iskustvo. Tradicionalne banke počele su se okretati digitalnim rješenjima i pod pritiskom konkurencije otvarati vrata novim tehnologijama i inovativnosti. No u usporedbi s neobankama, o tome su nešto tromije, nerijetko zaostaju u tehnološkim dostignućima, sporije reagiraju na promjenjive potrebe klijenata i promjene na tržištu. Ali, pomalo se i ta situacija mijenja. Čak i kod nas.
A kad se sve to spoji s makroekonomskim i geopolitičkim turbulencijama i šokovima, izazova za domaći financijski sektor ne manjka. U takvim okolnostima i ne začuđuje što pojedine bankarske grupacije razmišljaju o odlasku s našeg tržišta i traže kupce za poslovanje u našoj zemlji. No ima primjera koji pričaju i neke drukčije priče.
Rezultati konzervativnog pristupa
Unatoč nepovoljnom vanjskom okružju, geopolitičkim i makroekonomskim šokovima snažno potaknutim rusko-ukrajinskim sukobom, 2022. godinu pamtit će u PBZ Grupi po ispunjenju važnih političkih i gospodarskih ciljeva te po ulasku Hrvatske u eurozonu i šengenski prostor, ali i po konsolidiranoj neto dobiti, koja je za 2022. iznosila 1,464 milijardi kuna odnosno 194 milijuna eura.
– Taj rezultat proizašao je iz pomno planirane i precizno provođene poslovne strategije koja obuhvaća provedbu konzervativnog i sustavnog pristupa prema svim rizicima koji proizlaze iz poslovnih transakcija, posebno kreditnom riziku te već dokazanu predanost i usmjerenost prema klijentima te diverzifikaciji izvora prihoda. Pratili smo i prilagođavali se i inflatornim pritiscima i povećanju kamatnih stopa, tako planiramo i svoja očekivanja za buduće razdoblje, postižući zapažene rezultate u upravljanju ključnim pokazateljima rizika kao što su udio neprihodujućih kredita i rizikom ponderirana imovina. To je rezultiralo znatnim smanjenjem omjera neprihodujućih kredita PBZ Grupe u odnosu na prethodnu godinu i smanjenjem stope neprihodujućih kredita na 3,8 posto, što je najniža razina od kada se mjeri – poručili su iz PBZ Grupe.
Bacaju rukavicu
A što se tiče izazova koje donosi fintech-industrija, ta je institucija, poručuju u svom odgovoru, učvrstila ulogu lidera u novim tehnologijama, neprekidno razvijajući nove i inovativne proizvode te usluge, kako za građane tako i za korporativne klijente. Štoviše, uložili su znatne napore u vlastitu preobrazbu da postanu potpuno opremljeni za digitalne usluge.
– Temeljito smo redizajnirali i znatno nadogradili sadržaj i dostupnost svojih digitalnih usluga na mobilnim i online platformama, što je usklađeno s novim distribucijskim modelom u poslovnicama. Promičemo obavljanje gotovinskih i jednostavnijih transakcija na digitalnim kanalima kako bismo u svojoj mreži poslovnica obavljali složenije poslove i poboljšali osobni odnos s klijentima – napominju u PBZ Grupi te dodaju da se već sada manje od četiri posto ukupnih transakcija obavlja u poslovnicama, a banka bilježi stalan rast korisnika digitalnog bankarstva, i građana i poslovnih korisnika, bilo internetskog bilo mobilnog bankarstva bilo obaju servisa.
No, naglašavaju, Intesa Sanpaolo, matična banka PBZ-a, najavila je pokretanje Isybanka, nove platforme za digitalno bankarstvo koja je najavljena kao dio poslovnog plana Grupe za 2022. – 2025., a kako bi se uhvatili ukoštac s fintech-izazovima.
– Nova digitalna banka razvit će poslovanje s građanima, transformirajući nas u fintech-izazivača na masovnom tržištu s mogućnošću međunarodnog širenja. Intesa Sanpaolo uložila je 650 milijuna eura u novu digitalnu banku u nastojanju da konkurira fintechu, radi međunarodnog rasta i smanjivanja troškova – odgovorili su iz PBZ-a.
Oslonac rasta i razvoja
Što se Erste banke bez ovisnih društava tiče, u prošloj godini njezina je neto dobit iznosila 977 milijuna kuna, što je 15,3 posto više nego u u 2021. godini. Taj je rast rezultat daljnjeg smanjenja troškova rizika te poboljšana operativnog rezultata. U 2022. zabilježen je daljnji pad troškova rizika, pri čemu je udio tzv. NPL plasmana na razini banke dodatno smanjen s 5,5 posto, koliko je iznosio na kraju 2021. godine, na 3,6 posto potkraj prosinca 2022. godine.
– Bankarski sustav i dalje će biti snažan oslonac rasta i razvoja hrvatskoga gospodarstva. To se odnosi i na Erste banku, koja će uz našu vrlo visoku poziciju likvidnosti i adekvatnu kapitalizaciju i dalje pratiti financijske potrebe svih svojih klijenata, pružajući tako adekvatan impuls dodatnom rastu domaćega gospodarstva – poručili su iz Erstice.
A kad pričamo i disruptorima i izazovima tržišta, strategija Erste banke je biti aktivan pružatelj usluga te iskoristiti prilike za rast i razvoj, pa tako u dogledno vrijeme možemo iz te banke očekivati snažan porast zamjenskih metoda plaćanja, što će osigurati bolje korisničko iskustvo u online i klasičnim prodajnim mjestima.
– Konstantno dorađujemo svoje internetske stranice kako bismo korisničko iskustvo svih posjetitelja učinili još boljim te olakšali postupak ugovaranja proizvoda i usluga. Ipak, važno je napomenuti da, unatoč snažnom razvoju visokih tehnologija i servisa, poslovnice neće izgubiti svoje klijente. Prije svega, riječ je o određenim navikama klijenata, zatim u poslovnicama banka ostvaruje i osobniji odnos s klijentima, a tu su i zakonska i regulatorna ograničenja. Drugim riječima, fizičke poslovnice još dugo neće izgubiti na važnosti, već će se kombinacijom jednoga i drugoga unaprijediti tradicionalan odnos između banke i klijenta sa svim prednostima digitalizacije – odgovorili su iz Erste banke.
Moguć suživot
I OTP banka u 2022. nastavila je trend vrlo dobrih rezultata. Financijski rezultati nastavili su pozitivan trend, neto prihod iz poslovanje povećan je za 6,4 posto, a troškovi poslovanja porasli su za 5,5 posto, zbog povećanja troškova zaposlenika uzrokovanog povećanjem plaća te općeg porasta cijena usluga kojima se banka koristi od trećih osoba.
– Očekujemo da će 2023. biti još jedna izazovna poslovna godina. Banka neće znatnije mijenjati svoju sklonost prema preuzimanju rizika te će održavati stabilnu kapitalnu i likvidnosnu poziciju – kažu u OTP banci.
Unazad nekoliko godina svjedočimo, dodaju, eksponencijalnom rastu digitalnih proizvoda i usluga u financijskoj industriji. Visoka konkurencija i između tradicionalnih banaka i u odnosu na fintech-kompanije stvorila je kod većine klijenata povećana očekivanja od kvalitete proizvoda i usluga, pa je imperativ poslovanja kontinuirani razvoj i unapređenje. Osim toga, dugo razdoblje niskih kamatnih stopa, kad je u pitanju stambeno kreditiranje, donijelo je i fokus na cijenu, koja ostaje i dalje važan element konkurentnosti.
– Istodobno je velik broj klijenata još orijentiran na tradicionalno korištenje naših usluga, što pred banke stavlja izazov da, uz razvoj modernih servisa, osiguraju i dovoljan kapacitet u poslovnoj mreži za te klijente. Ipak, jasan je trend da jednostavne transakcije napuštaju poslovnicu, ostavljajući joj prostora za složenije zahtjeve, savjetovanje i prodaju – poručuju u OTP banci, dodajući i to da je suživot tradicionalnih banaka i neobanaka moguć te pozdravljaju konkurenciju koja ih tjera da budu bolji, inovativniji, da bolje zadovoljavaju potrebe potrošača nudeći im kvalitetnije i bolje proizvode.
Prostor za kvalitetnu suradnju
Petra Bašić Jantolić, izvršna direktorica Razvoja poslovanja s klijentima u Addiko banci, kaže da ta financijska institucija fintech doživljava kao ‘inspiraciju i potencijalne partnere‘. Fintech i neobanke pokazali su da su tehnološki inovatori i često nositelji promjena u načinu na koji korisnici očekuju da im budu isporučene sve usluge, pa tako i bankarske. Međutim, fintech-poduzeća ne poznaju duboko, istaknula je Bašić Jantolić, načine na koje se bankarske usluge pružaju, a koje su strogo regulirane, kao ni infrastrukturu koju su banke gradile desetljećima.
– Vjerujemo da postoji veliko područje za kvalitetnu suradnju između banaka i fintech-poduzeća, a sve na korist građana, koji će sve brže dobivati moderne bankarske usluge. Najveća prijetnja tehnološki naprednom bankarstvu koje slijedi potrebe klijenata je vremenski odmak između uvođenja novih tehnologija i rješenja te regulative koja je prati. To smo imali priliku osjetiti 2019. godine kad smo u Addiko banci stvarali Virtualnu poslovnicu, a slična je situacija i danas. Definitivno je najveći izazov uskladiti korisničko iskustvo i regulativu, tj. napraviti proces koji je klijentima dovoljno prihvatljiv ako ne i jednostavan, a da su istodobno zadovoljeni regulatorni zahtjevi. Addiko je iznimno agilna banka, fokusirana na to da korisnicima pruži što kvalitetnije usluge. Kao specijalistička banka za brze kredite, Addiko banka kontinuirano radi na povećanju razine zadovoljstva klijenata unapređenjem kreditnih procesa. U tome su nam tijekom godina pomogle brojne fintech-tvrtke i vjerujemo da ćemo nastaviti suradnju i u budućnosti – zaključili su u Addiko banci.