Sezona grijanja je pred vratima, a iz Vlade su proteklog tjedna stigle najave o povećanju cijena energenata od 10 do 15 posto. Pritom je ministar financija Marko Primorac najavio i smanjenje subvencija za građane za struju i plin kako bi se smanjili negativni učinci u državnom proračunu. Drugim riječima, jesen i zima koje su pred hrvatskim građanima nikad neće biti skuplja i mnogi se građani, naročito umirovljenici i studenti, pitaju kako će uz ionako mala primanja podnijeti novo poskupljenje režija.
Zanimljivo je i da se paralelno s najavama o poskupljenju energenata u Zagrebu početkom tjedna dogodila bizarna situacija u četvrti Savica. Naime, tamo je građane u poštanskim sandučićima dočekala poruka o potrebi zamjene razdjelnika topline pod prijetnjom kazne više od 6000 eura.
Puko zastrašivanje građana?
– S obzirom na to da ste u cijeloj zgradi ugradili razdjelnike 2014. godine, a ističe im valjanost baterije prema Zakonu o tržištu toplinske energije, dužni ste zamijeniti, odnosno postaviti nove, kako bi ih se moglo pravilno i točno očitavati. Baterije kao takve nije moguće mijenjati, nego se mijenja cijeli razdjelnik. Ako to ne učinite, primijenit će se čl. 50 istog Zakona koji propisuje kaznu za fizičku osobu u visini od 1327,23 do 6636,14 eura – istaknula je u svojoj ‘prijetećoj‘ poruci jedna zagrebačka tvrtka specijalizirana za sustave grijanja.
Radi li se samo o pukom zastrašivanju građana bez osnove ili legitimnoj obavijesti? Mogu li razdjelnici uopće donijeti uštede ili se radi o udaru na građene? O toj temi govori Zdravko Vladanović, predsjednik Udruge predstavnika suvlasnika stambenih zgrada grada Zagreba, diplomirani pravnik i koji u Zagrebu godinama slovi za osobu duboko involviranu u komunalna i stanarska pitanja, a koji je zbog prirode posla u svakodnevnoj komunikaciji s brojnim građanima koji stanuju u višestambenim zgradama.
Vladanović kaže kako je zbog geopolitičke situacije u Europi bilo logično očekivati poskupljenje energenata kao i postupno smanjenje subvencija. – Trendovi poskupljenja energenata vladaju u velikom dijelu Europe, tržište je još uvijek uvelike poremećeno uslijed pandemije koronavirusa te ratom u Ukrajini. Realnost je nažalost takva i bilo kakav oblik Vladinih subvencija prema građanima sada je dobrodošao, ali ni to neće i ne može trajati vječno. Stoga će se građani naprosto trebati prilagoditi i iskoristiti sve zakonske mogućnosti koje im stoje na raspolaganju – tvrdi Vladanović.
Kad je riječ o zakonskim regulativama i mogućnostima, Vladanović se osvrnuo upravo na razdjelnike koji se ugrađuju na radijatore kazavši kako su oni regulirani Zakonom o tržištu toplinske energije. To, kaže, dijelom objašnjava poruku koju su Zagrepčani dobili u svojim poštanskim sandučićima. - Poruka koju su građani ovih dana dobili u sandučićima nije primjerena jer je bazirana na strahu i nekoj vrsti prijetnje iako ima pravno uporište. Zamjena baterija odnosno ugradnja novih razdjelnika nakon deset godina uopće nije regulirana zakonom, ali jest ugovorom između ovlaštene tvrtke i krajnjeg kupca. Koliko znam krajnji kupci obvezali su se na to, a cijena promjena baterije i cijena razdjelnika faktički su jednake tako da tu ne proizlazi nikakva šteta za krajnje korisnike - pojašnjava Vladanović.
Razdjelnici nisu namet
Ipak, spomenuti Zakon o tržištu toplinske energije važan je za građane i to u člancima 33. i 50. st 2., a što je kod medijskih napisa o slučaju sa Savice potvrdilo i Ministarstvo gospodarstva. Vladanović kaže kako većina građana još uvijek nema svijest o tom zakonu i obvezama odnosno sankcijama koje iz njega proizlaze. - U tim člancima propisana je obveza svih vlasnika samostalnih uporabnih cjelina u zgradi ugraditi uređaje za lokalnu razdiobu isporučene toplinske energije, odnosne razdjelnike. Također, isti zakon propisuje i kazne od 1500 do oko 6000 eura za krajnje vlasnike koji tako ne postupe - ističe Vladanović.
On tvrdi da je ugradnja razdjelnika trenutno jedino legitimno i zakonski moguće rješenje kojim je moguće iz perspektive potrošača doskočiti nižim računima. – Ugradnja razdjelnika u dijelu javnosti svojevremeno je negativno dočekana i smatrana je nekom vrstom nameta, a to nije točno. Naime, manji dio građana je smatrao da će ugradnjom razdjelnika jednostavno prestati plaćati račune ili da će oni biti nezamislivo niski. Naravno da to nije istina. Istina je da računi mogu biti dosta jeftiniji. Treba znati da razdjelnici imaju dvojako značenje. Prvo je ušteda energije, a drugo racionalizacija troškova. Zgrade i stanovi koji nemaju ugrađene razdjelnike praktično plaćaju račune po korektivnom faktoru i koeficijentu 2. To u prijevodu znači da će vlasnik stana koji nije ugradio razdjelnike plaćati znatno više račune za grijanje nego onaj vlasnik stana koji se odlučio na ugradnju razdjelnika. To je objektivna činjenica – govori Vladanović ističući kako računi za grijanje uz razdjelnike mogu biti i do 25 posto niži.
Poanta je, tvrdi naš sugovornik, u tome što u slučaju ugrađenog razdjelnika vlasnik stana u svakom trenutku svoju potrošnju ima pod kontrolom i plaća račun sukladno svojoj stvarnoj potrošnji bez ikakvih koeficijenata, umnožaka i podjela. - Uzmite za primjer da živite u zgradi ili stanu bez razdjelnika. Ako vi, primjerice, ne boravite u svom stanu tijekom zimskih mjeseci vama će računi za grijanje uredno stizati bez obzira što radijatore niste palili. Isto tako, uvijek isti računi stizat će i vama koji racionalno koristi radijatore, palite ih po potrebi i susjedu koji ima odvrnute radijatore na najjače cijeli dan i pritom otvoren prozor usred zime. Zašto bi netko plaćao tuđe nesavjesno korištenje toplinske energije, pogotovo u trenutku općeg poskupljenja energenata? - upitao se Vladanović ističući kako trošak zamjene razdjelnika jednokratno iznosi dvadesetak eura, a na godišnjoj razini građane košta samo očitanje mjerila od otprilike četiri eura.
Uštede do 35 posto
– Taj iznos se vrati kroz dva ili čak jedan mjesečni račun – govori Vladanović podsjećajući i na analizu Energetskog instituta Hrvoje Požar iz 2017. u kojoj je dokazano na uzorku od 10 gradova da su razdjelnici isplativi za potrošače. – Prema toj analizi ostvarene su uštede od 19,6 do čak 35 posto, a iz čega proizlazi da su razdjelnici pouzdan štediša energije, ali i novca – kaže Vladanović.
– Kada se razgovara na ovu osjetljivu temu, građani uglavnom u prvi plan stavljaju vlastite financijske interese i pri tome samo u tragovima razmišljaju o općem dobru na kojem se u osnovi zasniva ideja o energetskoj učinkovitosti. To je prije svega posljedica neinformiranosti građana, a odgovornost za takvo stanje u hrvatskom društvu uglavnom leži na nositeljima vlasti koji nisu shvatili da s građanima treba komunicirati i izvan izbornih ciklusa – ističe Zdravko Vladanović.