Hakerski napadi, prodaja podataka na 'dark webu', poruke i privici koji dolaze s lažiranih e-mail adresa (i koji se ne smiju otvarati), pokazuju da uz prednosti digitalnog doba postoje i velike opasnosti. Primjerice, putem digitalnih tehnologija upravlja se i infrastrukturom poput vodovoda ili prometa, pa su štete koje mogu nastati stvarne. Kada se tome doda rat u Ukrajini koji je osvijestio državna vodstva o značaju vlastite kritične infrastrukture i nužnosti da se prema njoj odnosi kao prema strateškom resursu koji treba štiti poput državne granice ili financijskog sustava države, jer je većina podataka država Europske unije smještena u tzv. 'oblacima' izvan Europe: postavlja se pitanje što je s Hrvatskom. O tome tko čuva podatke hrvatskih građana, gdje su pohranjeni i koliko je Hrvatska digitalno suverena razgovarali smo sa Sašom Bilićem, predsjednikom Uprave Agencije za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama, APIS IT i u novom dvogodišnjem mandatu potpredsjednikom EURITAS-a, europske organizacije koja okuplja javne IT tvrtke i promiče digitalnu neovisnost u EU.
Koliko je danas Hrvatska digitalno suverena i jesu li naši podaci sigurni?
- Činjenica je da su širenje koronavirusa, kriza u opskrbnim lancima, a onda i rat u Ukrajini skrenuli pažnju upravo na značaj vlastite kritične infrastrukture, odnosno naše sposobnosti da je zaštitimo i iskoristimo da bismo kao država lakše prebrodili takve situacije. Prije nekoliko godina zacrtali smo svoje ciljeve i strategiju upravo u području digitalne suverenosti i kroz uspostavu vlastitih podatkovnih centara s najsuvremenijim tehnologijama osigurali smo svoju kritičnu infrastrukturu. Tako su naša dva podatkovna centra koji udovoljavaju najvišem međunarodnom standardu sigurnosti i dostupnosti TIER 3 smještena u Hrvatskoj i njime upravljaju naši stručnjaci. Za razliku od većine europskih država, mi sami imamo kontrolu nad svojim podacima i tu se pokazala ispravnost strateškog planiranja od prije nekoliko godina, kao i ciljeva koje je postavila ova Vlada. APIS IT je kroz proteklih nekoliko godina konsolidiran, reorganiziran i spreman za izazove koji su ispred nas. Digitalna suverenost je jedan od njih, međutim sada kada su na raspolaganju gotovo tri milijarde iz Nacionalnog programa otpornosti i oporavka (NPOO) za daljnju digitalizaciju imamo namjeru napraviti ozbiljne iskorake kao partner države u tim procesima.
Koja je inače uloga APIS IT-ja?
- Tvrtke kao što je APIS IT postoje u gotovo svim državama EU-a, na isti način kao što postoje Hrvatske ceste, željeznice i slične tvrtke. Kao i druge članice EURITAS-a, mi smo partneri državi u provedbi IT rješenja za javnu upravu. Tu, primjerice, govorimo o IT sustavima Porezne i Carinske uprave preko kojih se generira gotovo 80 posto prihoda proračuna, održavanju i udomljavanju ključnih registara kao što su OIB ili matice, podršci provođenju izbora ili uspostavi državnog oblaka. Zaštita osjetljivih podataka naših građana i sustava javne uprave od prvorazrednog je značaja u vrijeme kada svjedočimo povećanom broju hakerskih napada ili zloporaba osobnih podataka. Istovremeno, jednaku prijetnju predstavljaju i drugi scenariji kao što su prirodne nepogode gdje paralelnim radom dvaju podatkovnih centara možemo osigurati dostupnost podataka i kontinuitet poslovanja svim svojim korisnicima. Drugim riječima, u slučaju potresa, poplava i požara podaci su sigurni i državna infrastruktura funkcionira.
Kako brzo digitalizirati javnu upravu?
- Možemo računati da će kroz projekte NPOO-a Hrvatska kroz sljedeće srednjoročno razdoblje sa sadašnjeg 19. mjesta koje je 2021. godini zauzela na DESI indeksu, podići svoj prosjek digitalizacije uprave i društva na prosjek EU-a. U tome će važnu ulogu imati i APIS IT koji u NPOO-u sudjeluje kao IT partner našim korisnicima, primarno Poreznoj upravi te Središnjem uredu za razvoj digitalnog društva u provođenju njihovih projekata.
Koji poslovi su do sada bili najveći izazov?
- Tvrtka smo s dugom tradicijom pa se samo u proteklom desetljeću možemo osvrnuti na više projekata koji su bili vrlo zahtjevni – od uvođenja OIB-a i fiskalizacije u suradnji s Poreznom upravom do integracije carinskog sustava u EU sustav, uspostave državnog 'clouda' gdje pružamo infrastrukturnu osnovicu za digitalizaciju cijelog javnog sektora ili izbora u čijoj provedbi sudjelujemo. Međutim, vjerujemo da su najveći izazovi uvijek ispred nas pa se zajedno s našim korisnicima pripremamo za one poslove koji nam predstoje, prije svega uvođenje eura i velike projekte iz NPOO-a.
U što ćete još ulagati?
- Najveće investicije već smo proveli u sklopu tehnološke konsolidacije tvrtke, time što smo za potrebe hrvatske javne uprave osigurali podatkovne centre najviše razine sigurnosti i dostupnosti. Uz akviziciju data centra Jaska koji je prvi u Hrvatskoj službeno certificiran po standardu TIER 3, modernizirali smo i podatkovni centar u sjedištu tvrtke i podignuli sigurnost i dostupnosti na razinu tog standarda, znači na razinu od 99,98 posto godišnje. To su dosad najveće investicije u povijesti naše tvrtke koju smo financirali iz vlastitih sredstava. Uz spomenuto, ključni su ljudi, tako da najvažniji prioritet i dalje ostaju ulaganja u ljude bez kojih ne može funkcionirati ni najnaprednija tehnologija. Svjesni smo da je tržište IT stručnjaka svjetsko i da se za kvalificirane ljude natječemo ne samo s domaćim, već i stranim tvrtkama. U takvoj konkurenciji moramo im ponuditi uvjete koji su usporedivi sa standardom u našoj djelatnosti. Danas smo po broju zaposlenih druga softverska tvrtka u Hrvatskoj, a da bismo zadržali tu poziciju i kapacitete za najsloženije projekte moramo i dalje poboljšavati uvjete rada. Osim materijalnih prava kao što su kompetitivne plaće tu mislim i na prilike za stručno usavršavanje, bilo kroz daljnje edukacije ili primjenu novih tehnologija i metoda rada. Na taj način zadržavamo dio tih deficitarnih stručnjaka u Hrvatskoj, a ujedno zadržavamo i potencijal za daljnji rast i razvoj društva.