Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici raspravljao o stanju bankovnog sustava u 2023. godini nakon informiranja o tekućim gospodarskim monetarnim i financijskim kretanjima u europodručju i Hrvatskoj.
Kako navode, trend smanjivanja broja kreditnih institucija nastavio se u 2023. pripajanjem Nove hrvatske banke Hrvatskoj poštanskoj banci pa je na kraju godine u Hrvatskoj poslovalo ukupno 20 kreditnih institucija. Njihova imovina porasla je za 3,5 posto na rekordnih 78,6 milijardi eura, a kao glavni izvor rasta navode pretežito povećanje primljenih depozita.
– Temeljem toga povećanja te blagog restrukturiranja imovine, najviše su porasli krediti i predujmovi. Pritom su se najviše povećali krediti kućanstvima – navode iz HNB-a dodajući da je ponovno primjetan pojačani rast gotovinskih nenamjenskih kredita.
Kvaliteta imovine mjerena udjelom neprihodonosnih kredita (NPL-ova) nastavila se poboljšavati. Smanjen je njihov iznos dok se njihov udio u ukupnim kreditima spustio na 2,6 posto. Najveći utjecaj na poboljšanje kvalitete imovine pritom i nadalje ima poboljšavanje kvalitete kredita nefinancijskim društvima.
Suprotno višegodišnjem trendu pada udjela NPL-ova, udio kredita koje karakterizira znatno povećanje kreditnog rizika, iako još nisu u statusu neispunjenja, nastavio je oscilirati te je porastao na 15,6 posto. Na to je jednako utjecao porast kredita kućanstvima i nefinancijskim društvima, priopćili su.
– Pokazatelji kapitaliziranosti bankarskog sustava na visokim su razinama, premda se stopa ukupnoga kapitala smanjila s 24,8 posto na 23,6 posto. Na smanjenje stope ukupnog kapitala najviše je utjecala isplata dividendi iz zadržane dobiti, a u manjoj mjeri i blago povećanje izloženosti rizicima na osnovi kreditne aktivnosti – zaključuju.