Skorašnje usvajanje eura već je povoljno utjecalo na troškove zaduživanja Hrvatske

HNBlog Jurice Zrnca, glavnog stručnog suradnika u Direkciji za modeliranje, pokazuje da je skorašnje usvajanje eura već povoljno utjecalo na troškove zaduživanja Hrvatske. To je posebno važno u trenutačnim uvjetima jer središnje banke diljem svijeta podižu kamatne stope, što ima nerazmjerno velik učinak na povišenje troška zaduživanja zemalja sa sličnim karakteristikama. Također, dodatni učinci na cijenu zaduživanja, koje investitori možda nisu unaprijed predvidjeli, mogući su i nakon ulaska u europodručje. Povoljan utjecaj na financiranje države može se u budućnosti preliti i na trošak zaduživanja poduzeća i kućanstava (Kunovac i Pavić, 2017.).

Za Hrvatsku je jedna od ključnih prednosti uvođenja eura smanjenje valutnog rizika koji proizlazi iz visoke razine euroizacije. Gotovo potpuna eliminacija valutnog rizika trebala bi dovesti i do pada premije na rizik zemlje, a time i do nižih troškova zaduživanja. Ovaj HNBlog pokazuje da su već vidljivi povoljni učinci usvajanja eura na trošak zaduživanja države. To je posebno važno u trenutačnim uvjetima jer središnje banke diljem svijeta podižu kamatne stope, što ima nerazmjerno velik učinak na povišenje troška zaduživanja zemalja sa sličnim karakteristikama.

Hrvatska je prva zemlja koja se europodručju priključuje na temelju nove procedure formirane nakon iskustva globalne financijske krize. Put Hrvatske prema europodručju započeo je 2018. godine, kada je Vlada usvojila službenu strategiju uvođenja eura. Godinu poslije ministar financija i guverner šalju pismo namjere u kojem se obvezuju ispuniti određene kriterije za ulazak u ERM II, a 2020. godine, nakon ispunjenja tih kriterija, uslijedio je ulazak u ERM II. Tada je određen paritet kune prema euru te se Hrvatska obvezala ispuniti veći broj mjera usmjerenih na jačanje institucionalnog okvira (tzv. post-entry commitments). Europska komisija zaključila je 1. lipnja 2022. u Izvješću o konvergenciji da je Hrvatska zadovoljila sve kriterije za ulazak u europodručje, odnosno kriterije glede rasta cijena, fiskalnih kretanja, tečajnih kretanja i kretanja dugoročnih kamatnih stopa. Potom je Vijeće Europske unije nakon očitovanja Europskog parlamenta i Europske središnje banke 12. srpnja donijelo odluku o usvajanju eura i tako otvorilo put za ulazak u europodručje 1. siječnja 2023.

Članstvo u europodručju smanjuje troškove zaduživanja države[. Kao glavni razlog za postojanje tzv. ‘europremije‘ navodi se uklanjanje valutnog rizika i pristupanje Europskom mehanizmu za stabilnost (ESM), koji pruža pomoć državama u financijskim poteškoćama. Valja uzeti u obzir da je u određenim razdobljima ‘europremija‘ bila negativna, primjerice tijekom europske dužničke krize, kada je i nastao ESM. Budući da Hrvatska ima vrlo visoku razinu euroizacije, može se očekivati i relativno velika korist zbog uklanjanja valutnog rizika. Država, poduzeća i dio stanovništva imaju mnogo veće obveze u euru u odnosu na imovinu u euru pa bi snažna deprecijacija kune povećala teret otplate duga i dovela u pitanje mogućnost otplate. Racionalni investitori trebali bi učinke uklanjanja valutnog rizika već sada uključiti u cijenu državnih obveznica. Naime, zbog manje vjerojatnosti neispunjenja obveza u budućnosti vjerovnici bi državi trebali biti spremni ponuditi jeftinije financiranje.

Učinak uvođenja eura na prinos na obveznice Republike Hrvatske zbog najave ulaska u europodručje ne može se izravno izmjeriti, ali može se ipak procijeniti, piše Zrnc na blogu kojega možete do kraja pročitati na poveznici.