Dok nekima svane, drugima smrkne. Poznata poslovica definitivno se može primijeniti na situaciju sa kreditima i depozitima. I dok se prema bankama sve glasnije i češće upućuju kritike zbog niskih kamatnih stopa na depozite pa se u posljednje vrijeme ipak najavljuje njihov rast, osobito na oročene depozite, te dobre vijesti za štediše rezultirat će u konačnici rastom kamata za postojeće kredite.
Naime, 40,8 posto ukupnih kredita stanovništvu vezano je uz nacionalnu referentnu stopu (NRS), a s rastom kamata na depozite rast će i NRS, odnosno kamata za kredite s promjenjivom kamatom koji su ugovoreni uz taj parametar. Povećanje NRS-a najviše će utjecati na postojeće stambene kredite, budući da je njih 63 posto vezano uz neki od NRS-ova, dok je za nestambene kredite taj udio gotovo četiri puta manji (15,8 posto).
- NRS odražava troškove izvora financiranja banaka, dominantno depozita te tako kretanje NRS-a ponajprije ovisi o kretanju kamatnih stopa na depozite kod kreditnih institucija koje su proteklih godina bilježile trend smanjenja. No, od polovine 2022. vidljiv je blagi rast kamatnih stopa na depozite, posebice oročene, što se odrazilo na zaustavljanje višegodišnjeg pada NRS-a te blagi porast tromjesečnog NRS-a krajem prošle godine odnosno NRS-a za ostala referentna razdoblja početkom 2023. Izgledan je nastavak tog trenda još barem neko vrijeme, pri čemu će intenzitet rasta NRS-a ovisiti o brzini kojom banke budu povećavale kamatne stope i mjeri u kojoj se sredstva budu prelijevala s tekućih i žiro računa na oročene depozite koji nose više kamatne stope – objašnjavaju iz HNB-a.
Dobra vijest je da je većina tih kredita vezana uz šestomjesečni NRS te da se NRS izračunava "unatrag", pa postoji određeni vremenski pomak između rasta kamatnih stopa na depozite i povećanja kamatnih stopa na kredite vezane uz NRS.
- Osim toga, mogući intenzitet povećanja kamatnih stopa na kredite donekle ograničavaju zakonski limiti, iako se i oni postupno prilagođavaju tržišnim uvjetima, čime se povećava prostor za eventualni budući porast kamatnih stopa na sve kredite s ugovorenom promjenjivom stopom (uključujući i stambene kredite vezane uz Euribor, kojima su kamatne stope vrlo blizu ili na samim limitima) – navode iz HNB-a.
Većini se ne isplati fiksirati kamate
Trenutačno, zakonski limit maksimalne promjenjive kamatne stope na stambene kredite iznosi 3,73 posto, pa i uz povećanje NRS-a stambeni krediti s varijabilnom kamatom ne mogu imati veću kamatu od navedene, dok se kamata u varijabilnim potrošačkim kreditima ne može povećati iznad 8,48 posto (za kredite u eurima).
Zakonske odredbe propisuju da najviša dopuštena kamatna stopa na stambene kredite s promjenjivom kamatom ne smije biti viša od prosječne ponderirane kamatne stope na stanja stambenih kredita u određenoj valuti uvećane za trećinu, a u slučaju potrošačkih ne smije biti veća od prosječne ponderirane kamatne stope za ostale kredite uvećane za jednu polovicu. Doduše, s rastom kamatnih stopa na nove kredite, koji je već započeo ove godine, rast će i prosječna ponderirana kamatna stopa pa će se i taj zakonski limit koji se utvrđuje svakih šest mjeseci, povećavati.
No, s obzirom da je do sada prijenos povećanja kamata na depozite bio prilično mali te zahvaljujući gore navedenom zakonskom ograničenju, velikoj većini klijenata banaka trenutno se ne isplati fiksirati kamatne stope jer zakonsko ograničenje ne vrijedi za fiksne kamate, pa su banke u zadnje vrijeme značajno digle kamate na nove stambene i potrošačke kredite. Stoga se svi oni koji imaju kredite ugovorene s varijabilnom kamatnom stopom jedino mogu nadati ne prevelikom rastu kamata na depozite.