Financije
StoryEditor

Stižu novi vaučeri za digitalizaciju u vrijednosti od 9,95 milijuna eura

29. Listopad 2023.
foto Shutterstock
Ukupno 9,95 milijuna eura nudi se malim, srednjim i mikropoduzetnicima tzv. vaučerima za digitalizaciju u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Novi natječaj za te vaučere, kojima se može financirati i kibernetička sigurnost, otvara se 1. studenoga

Mnogi i dalje na jačanje kibernetičke otpornosti gledaju kao na neku nužnost tek kada se dogodi zlo, no Europska unija, ali i Republika Hrvatska već neko vrijeme nude sredstva za digitalizaciju, u sklopu kojih su i ona za kibernetičku sigurnost. U okviru Programa konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. u kontekstu kibernetičke sigurnosti planirana je tako operacija ‘Podrška za uvođenje učinkovitije e-uprave za pametnije pružanje javnih usluga‘, koja, među ostalim glavnim aktivnostima, navodi i jačanje kibernetičke sigurnosti javnih e-usluga.

– Operacije u području kibernetičke sigurnosti za gospodarski sektor nisu planirane, ali Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. objavilo je poziv ‘Vaučeri za digitalizaciju‘ namijenjen malim, srednjim i mikropoduzetnicima (MSP). Njime se osiguravaju sredstva za povećanje razine digitalne zrelosti MSP-ova razvojem digitalnih poslovnih modela, jačanjem kapaciteta za provedbu digitalizacije i digitalne transformacije osposobljavanjm i uslugama za poboljšanje digitalnih vještina ili unaprjeđenje kibernetičke sigurnosti – objasnili su iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

Dosad jedini natječaj

O sredstvima za financiranje kibernetičke sigurnosti upitali smo i Kuću Europe.

– Države članice trebale bi promicati politike na kojima se temelji uspostava javno-privatnih partnerstava specifičnih za kibersigurnost, kojima bi se trebale pojasniti i dostupne mogućnosti financiranja – poručili su iz mjerodavnih službi Europske komisije.

890 prijava projekata, odnosno 80 posto više od očekivanog, pristiglo je na prvi poziv za dodjelu vaučera za digitalizaciju. Među njima bilo je samo 60 prijava za vaučere za kibernetičku sigurnost

Jedno od javno-privatnih partnerstva je suradnja države s kompanijom Setcor na provođenju spomenutih vaučera.

– U prvom roku Poziva za vaučere za digitalizaciju pristiglo je ukupno 890 prijava projekata, u vrijednosti od 5,9 milijuna eura. Iako je to 80 posto više od očekivanog, broj prijava i dalje ne doseže ukupnu alokaciju od 9,95 milijuna eura. Dodatni razlozi slabijeg interesa uključuju smanjenu zrelost tvrtki i općenito svijest o kibernetičkoj sigurnosti – kaže nam direktor Direkcije kibernetičke sigurnosti u Setcoru Vedran Vujasinović.

Na vaučerima surađuje i tvrtka LAMA.

– Prepoznali smo rizike i naše iskustvo u dijagnostici, analizi, projektiranju, isporuci i konfiguriranju složenih i jednostavnih sigurnosnih rješenja korisnicima daje dodatnu sigurnost da će biti adekvatno zaštićeni te da će imati i adekvatno disaster recovery rješenje u slučaju mogućeg najlošijeg scenarija – izjavio je Denis Fusek, CTO tvrtke LAMA.

Iz Setcora su napomenuli da se cijela priča financira djelomično vlastitim sredstvima, a djelomično sredstvima iz EU-a. Također, kako kažu, unatoč slabijem interesu u prvom roku, poduzeća će imati novu priliku za prijavu s obzirom na to da se natječaj za te vaučere ponovno otvara 1. studenoga. A da su ti vaučeri dosad bili jedini natječaj specifično vezan uz kibernetičku sigurnost potvrdio je Drago Cmuk, partner u tvrtki Mazars.

Digitalni frankensteini

U prvom krugu natječaja bilo tek 60 prijava za vaučere za kibernetičku sigurnost, govori Cmuk, što je iskoristilo samo 17,6 posto proračuna, a glavni je problem, dodaje, često iznos jer veće tvrtke smatraju da 15 tisuća eura nije dovoljno, a manje tvrtke nerado izdvajaju i toliko sredstava te radije rade na tome samostalno.

Veće tvrtke smatraju da 15 tisuća eura koliko se nudi putem vaučera za kibernetičku otpornost nije dovoljno. Manje tvrtke toliki novac nerado izdvajaju i radije na sigurnosti rade samostalno

– Nedostaje sustavno razmišljanje koje bi sagledalo poslovne potrebe, identificiralo izvore neefikasnosti, rizike i mogućnosti za stvaranje nove vrijednosti. Stvaranje digitalnih temelja tvrtke često se prepušta dobavljačima, a nakon implementacije ti alati često rade izolirano ili loše povezano. Mi ih zovemo ‘digitalnim frankensteinima‘. No najuspješnije uprave razmišljaju sustavno gradeći poslovni sustav sukladno potrebama tvrtke – zaključuje Cmuk.

Osim sredstava koje daje država, zapitali smo se što je s bankama pa smo nekolicini poslali upite. Odgovor smo dobili samo od Zagrebačke banke, koja je poručila da ‘u okviru fonda InvestEU za poticaj razvoja inovacija i digitalizacije malim i srednjim poduzećima te malim tvrtkama srednje kapitalizacije‘ osigurava financiranje pokriveno jamstvom Europskog investicijskog fonda koje se upotrebljava za osiguravanje i povećanje kibernetičke sigurnosti i zaštite podataka. Sredstava, dakle, ima, a na sigurnost se treba početi ozbiljnije gledati. 

08. prosinac 2024 03:52