Vodeće inozemne burze i ove su godine donijele lijepe zarade investitorima, a razloga za zadovoljstvo burzovnom 2024. ima i sve veći broj malih ulagača iz Hrvatske. Međutim, na realiziranu dobit od ulaganja treba platiti i porez - ako između kupnje i prodaje vrijednosnica nije prošlo više od dvije godine - a u tom su slučaju u blagoj prednosti oni koji koriste usluge domaćih brokerskih kuća. Izvedba američkih dioničkih indeksa u prvih deset mjeseci sugerira da će i 2024. biti još jedna odlična godina.
Široj javnosti najpoznatiji burzovni indeks, S&P 500, za ovu godinu bilježi 20 posto rasta, a u posljednjih godinu dana ojačao je više od 31 posto te mu se vrijednost kreće oko 5730 bodova. Indeks Dow Jones u čijem je sastavu 30 kompanija s trenutnom vrijednošću od gotovo 42 tisuće bodova za 2024. bilježi upola skromniji rast od 11 posto, a u odnosu na kraj listopada prošle godine u plusu je ipak solidnih 23 posto. Posljednjih godina vrlo popularan Nasdaq nakrcan brzorastućim tehnološkim dionicama u prvih deset mjeseci skočio je za 21 posto, dok u godini dana bilježi rast od 35 posto. Nasdaq je trenutno na 18.220 bodova, skliznuvši posljednjih nekoliko trgovinskih dana s rekordne razine od 18.700 bodova na kojoj se zaustavio 29. listopada.
Slabiji rezultat u Europi
Iako nisu donijele tako ‘sočne‘ prinose kao američki pandani, ulagati se ove godine isplatilo i u europske dionice, sudeći po izvedbi vodećih indeksa sa ‘starog kontinenta‘. Primjerice, mjerilo 600 najvećih europskih kompanija STOXX 600 s trenutnom vrijednošću od 510 bodova za ovu godinu bilježi rast od 6,5 posto, dok je u godini dana ojačao gotovo 15 posto. Njemački DAX koji je nedavno prešao 19 tisuća bodova za 2024. u plusu je lijepih 14,5 posto, dok je francuski CAC u negativnom području; bilježi pad od dva posto.
Da je ‘trava zelenija‘ preko Atlantika svjesni su i hrvatski ulagači, sudeći po najpopularnijim dionicama s kojima su trgovali. Vodeća brokerska kuća u Hrvatskoj, InterCapital vrijednosni papiri, pružila nam je podatke o najtrgovanijim stranih dionica u prvih devet mjeseci, što se tiče njihovih klijenata. Valja naglasiti kako se radi o dionicama s kojima je ostvaren najveći broj transakcija, neovisno o prometu i broju protrgovanih vrijednosnica. Popis pokazuje kako je američki tehnološki sektor prvi izbor naših investitora.
Već niz godina burzovno utrživi fondovi (ETF) koji prate određeni indeks ili košaricu dionica (ili roba) vrlo su popularni među malim (ali i velikim) investitorima, pa se tako na popisu našao Vanguardov ETF koji prati indeks S&P 500, a njime se trguje na Londonskoj burzi. Potom slijedi miljenica velikog broja investitora u svijetu, Nvidia, najsjajnija zvijezda među ‘Sedam veličanstvenih‘. Cijena dionice ovog predvodnika među proizvođačima čipova na kojima se temelji tehnologija umjetne inteligencije ove je godine jurnula za 176 posto. Dodatni, barem kratkoročni vjetar u leđa, Nvidia je dobila ovih dana odlukom o uključivanju u indeks Dow Jones gdje će zamijeniti Intel, još jednu dionicu u fokusu Interkapitalovih klijenata. No, za razliku od Nvidije, Intel je ove godine prepolovio svoju vrijednost. Domaći investitori često su trgovali i s Teslom, još jednim predstavnikom iz skupine sedam tehnoloških divova, iako to ove godine nije bio baš najbolji izbor. Vrijednosnica tog proizvođača električnih automobila za ovu godinu bilježi blagi pad od 1,7 posto.
Popularan i bitcoin fond
Uz još jednog proizvođača čipova AMD koji također bilježi minus, od 3,5 posto, te Super Micro Computers s padom od 4,5 posto, trgovalo se naravno i s ostatkom ‘Sedam veličanstvenih‘. Meta, Microsoft, Apple, Amazon i Google našli su se ove godine i u portfeljima hrvatskih ulagača. Među ovom petorkom najbolji rezultat ove je godine donio Meta, vlasnik Facebooka i Instagrama, sa skokom cijene od gotovo 60 posto. Div internetske trgovine Amazon ojačao je za trećinu, Google za petinu dok je cijena Applea u 2024. porasla za 15 posto. Jednoznamenkasti prinos od devet posto jedino je donio Microsoft.
Na američkim burzama Hrvati su ove godine od tehnoloških predstavnika još trgovali s dionicama Alibabe, PayPala i Palantira. Oni malo konzervativniji okrenuli su se defanzivnim farmaceutskim i telekomunikacijskim dionicama, poput Pfizera i Verizona. Veliku pažnju javnosti nedavno su izazvali fondovi koji prate kretanje bitcoina, pa se na InterCapitalovom popisu našao i ETF iShares Bitcoin Trust. Europske dionice predstavljaju samo dvije dionice i obje su njemačke; farmaceutska kompanija Bayer te Volkswagen čija dionica zbog turbulencija kroz koji prolazi taj div automobilske industrije trenutno ima vrlo povoljno vrednovanje.
Kad je već riječ o vrednovanju, valja naglasiti kako su burzovni indeksi, posebno američki, na rekordnim razinama, a cijene dionica, gledano fundamentalno, iznimno su visoke. Kupiti ih pri ovim razinama često znači izložiti se riziku od gubitka, barem kratkoročnog. No, izgleda da domaći ulagači za to ne mare jer je, kako kažu brokeri InterCapitala, prevladavala kupovna strana.
- Kada se iz analize izuzmu indeksni fondovi, u koje značajan broj ulagatelja ulaže kao neki oblik štednje, te je logično da će onda kupovna strana prevladavati, ta se razlika smanjuje, ali i dalje kupnje prevladavaju. Među ostalima, tu se dalje ističu kompanije povezane s proizvodnjom čipova, koje s obzirom na povezanost s temom umjetne inteligencije i dalje privlače pozornost investitora. To je u skladu i s kretanjem cjelokupnog tržišta; dionice tehnološkog sektora, a među njima i one koje predstavljaju umjetnu inteligenciju, zaslužne su za velik dio rasta glavnih dioničkih indeksa. Osim toga, zastupljenost navedenih sektora u S&P 500 je značajna, te investitori koji ulažu u šire tržišne indekse već imaju određenu izloženost prema njima - ističu brokeri.
Veće mogućnosti
Posljednjih godina vidljiv je rast interesa domaćih ulagača za trgovanje na inozemnim burzama, a fokus je na globalnim blue-chip dionicama, otkriva Tamas Nagy, predsjednik Udruženja za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima Hrvatske gospodarske komore.
- Treba uzeti u obzir da se ponuda na domaćem tržištu kapitala promijenila u posljednjih deset godina, prvenstveno ulaskom u EU, te su i mogućnosti za domaće investitore puno veće. Premda je udio trgovanja na inozemnim burzama još uvijek manji u usporedbi s domaćim, očekujemo da će se nastaviti rastući trend jer investitori vide prilike i prepoznaju prednosti diverzifikacije kroz ulaganja na inozemnim tržištima - smatra Nagy.
Fintech aplikacije svakako su učinile inozemno tržište dionica dostupnijim širem broju investitora, ali i domaća brokerska društva ulažu u digitalizaciju i svoju ponudu kako bi bila konkurentna. No, kako kaže Nagy, domaća društva nisu toliko aktivna u promoviranju svih mogućnosti koje nude za klijente. - Natjecati se s velikim globalnim igračima izuzetno je teško i nezahvalno, ali i u tom segmentu treba pronaći nišu i iskoristiti određene prednosti koje domaća društva nude, a to su prvenstveno osobni kontakt, stručna podrška i fleksibilnost koje fintech aplikacije ne nude, što je posebno važno za ulagače koji prvi put pristupaju tržištu kapitala. Ne možemo sa sigurnošću utvrditi koliki udio fintech kompanije imaju u segmentu trgovanja na inozemnim tržištima, ali i dalje velik broj investitora koristi usluge domaćih brokera za inozemna ulaganja, posebno kad je riječ o složenijim transakcijama ili većim iznosima - kaže Nagy.
Kako platiti porez?
Oni koji koriste usluge domaćih brokera u određenoj su prednosti kad dođe onaj neugodniji dio ulaganja, a to je plaćanje poreza na dobit od kapitala. Tamas Nagy kaže kako iz perspektive malih ulagatelja, kapitalna dobit od trgovanja inozemnim dionicama podliježe domaćim poreznim propisima. - U tom segmentu, ukoliko koriste usluge domaćih brokera, ulagatelji se ne trebaju brinuti da će se njihova trgovanja, odnosno proizašla kapitalna dobit dvostruko oporezivati. S obzirom na relativno kompliciran proces prijave poreza na kapitalnu dobit, domaća društva tu nude veliku prednost, jer neovisno o tržištu na kojem klijenti trguju, godišnji izvještaj vezan uz podlogu za prijavu poreza na kapitalnu dobit uključivat će sva trgovanja klijenta.
To je jedna od nišnih usluga koje domaća društva nude, a primjerice fintech kompanije nisu u mogućnosti ponuditi. Ono što je najčešće predmet oporezivanja po većoj stopi su dividende stranih kompanija, ali i u tom slučaju domaća društva nude opciju povrata razlike poreza na dividendu, u slučaju da je porezna stopa veća u odnosu na porez u Hrvatskoj, što predstavlja dodatno opterećenje za male ulagače. Preporučljivo je konzultirati se s poreznim savjetnicima kako bi se bolje razumjele specifičnosti i mogućnosti optimizacije poreza - savjetuje Nagy.