Hrvatski građani su prihvatili digitalne financijske usluge, sudeći prema lanjskim rezultatima najvećih fintecha, ponajprije Revoluta
Ulazak financijskotehnoloških (engl. fintech) tvrtki na bankovno tržište postavio je velik izazov tradicionalnom bankarstvu, ponajprije jer je sa sobom donio znatno ubrzanje razvoja digitalnih rješenja. Osim što se stubokom mijenja dosadašnji način poslovanja, financijske institucije i ponuđači financijskih usluga dobivaju i nove prilike za razvoj bržih, transparentnijih i povoljnijih usluga za klijente. Krajnji korisnici, odnosno građani, trebali bi imati najveće koristi od toga, ponajprije zbog pojednostavnjenih, kvalitetnijih i naprednijih digitalnih usluga, boljega korisničkog iskustva, zatim višestruke mogućnosti izbora te, u konačnici, i konkurentnije cijene. Koliko je od tih ‘mogućnosti na papiru‘ do sada ostvareno na hrvatskom tržištu?
Širenje poslovanja
Ako je suditi prema rezultatima koje su najveći fintechi ostvarili prošle godine, hrvatski građani definitivno su prihvatili digitalne financijske usluge. To prije svega vrijedi za Revolut, vjerojatno najpoznatiji fintech na ovdašnjem području. Iz te su nam tvrtke poručili da će financijsko izvješće za 2024. biti objavljeno u ljeto, ali ističu da su prošlu godinu na hrvatskom tržištu zaključili s pola milijuna korisnika, što je 35 posto više nego lani.
– Broj transakcija porastao je za 79 posto, a njihov obujam za 90 posto – istaknuli su iz Revoluta.
– Što se tiče proizvoda i trendova koje nudimo na hrvatskom tržištu, imamo sveobuhvatan, multivalutni račun osmišljen za neometane svakodnevne transakcije. Taj proizvod pruža niz značajki: od trenutačnih obavijesti o potrošnji i konkurentnih tečajeva do alata za planiranje proračuna i sigurnog upravljanja novcem u pokretu putem naše mobilne aplikacije. Revolut je posvećen transformaciji financijskog iskustva naših klijenata s fleksibilnim, korisnički orijentiranim pristupom prilagođenim suvremenom hrvatskom načinu života – istaknuli su iz tog fintecha.
U Aircashu kažu da je poslovna godina protekla prema planu, s posebnim fokusom na međunarodna tržišta poput Njemačke, Austrije, Rumunjske, Grčke i Cipra.
– Ove godine nastavljamo iskoračivati na velika zapadnoeuropska tržišta, konkretno u Španjolsku, Italiju i Francusku. Planiramo širiti poslovanje i na regiju Adria, gdje smo već u procesima licenciranja te očekujemo da ćemo i dalje ostvarivati željen rast – poručio je Aircashov predsjednik Uprave Hrvoje Ćosić.
Glavni Aircashov proizvod je digitalni novčanik koji se može napuniti gotovinom, karticama ili bankovnim računom, a nudi različite funkcionalnosti poput slanja i primanja novca, plaćanja računa, kupnje karata za parkiranje i prijevoz, telekom-bonova te online igre.
– Novčanik je integriran s karticom Aircash Mastercard, kojom se može kupovati online i u trgovinama diljem svijeta. Uskoro uvodimo mnoge nove usluge, poput platforme za trgovanje kriptovalutama i digitalnim imovinama, kao i usluge kupnje ulaznica za koncerte i obilaske turističkih atrakcija te karata za vlakove i autobuse diljem Europe – otkriva nam Ćosić.
Mamac za tuđe štediše
Keks Pay, fintech unutar Erstea, za tu se banku pokazao punim pogotkom s obzirom na svoju popularnost. Ta aplikacija za plaćanje, s prisutnošću na više od 400 internetskih trgovina, postala je jedna od češćih platnih metoda u području elektroničke trgovine u Hrvatskoj. U prošloj godini prihod od trgovaca, digitalnih režija i plaćanja uplatnica bilježi povećanje veće od 82 posto u odnosu na 2023., ističu u Ersteu. Trend snažnog rasta broja korisnika Keks Paya nastavio se i 2024., šestu godinu prisutnosti na tržištu.
– S rekordnih 88 tisuća novih korisnika lani, većinom klijenata drugih banaka, došli smo do ukupnog broja od pola milijuna korisnika. Potpuno digitalno otvaranje prepaid-računa elektroničkog novca na Keksu s pripadajućom karticom Visa nastavilo se stabilnim trendom. Broj novih korisnika prepaid-računa u 2024. tako je premašio 26 tisuća – tvrde iz Erstea.
Usluga plaćanja režija Keksom, kojom je tijekom 2021. primanje digitalnih računa i njihovo plaćanje bez naknada omogućeno diljem Hrvatske, dodatno je proširila opseg i sada nudi više od stotinu različitih izdavatelja računa, dodaju iz Erstea. Na kraju 2024. uz više od 90 tisuća odobrenih zahtjeva za digitalne režije bilo je plaćeno gotovo milijun digitalnih računa, što je korisnicima aplikacije ukupno uštedjelo približno tristo tisuća eura na transakcijskim naknadama.
Prvi i drugi izbori
Podaci o rastu broju korisnika usluga fintecha ne znače da su građani okrenuli leđa tradicionalnim bankama. Naime, glavnina klijenata fintecha i dalje ima otvoren račun u nekoj od hrvatskih banaka. To dokazuje i statistika Hrvatske narodne banke o broju otvorenih računa u domaćim bankama, koji blago raste. Početkom 2024. bilo je otvoreno 2,92 milijuna jednovalutnih računa, a potkraj godine zabilježeno ih je 0,2 posto više. Bojan Benjak, viši menadžer u Odjelu poslovnog savjetovanja konzultantske tvrtke EY i stručnjak za bankarski sektor, komentirao je kako fintech privlači klijente, ali tradicionalne banke i dalje igraju ključnu ulogu u financijskom ekosustavu u Hrvatskoj.
– Fintech-kompanije zasigurno su preuzele dio tržišnoga kolača od tradicionalnih banaka. Klijenti su privučeni nižim naknadama, bržim uslugama i jednostavnim korisničkim iskustvom koje fintech nudi. Naknade i funkcionalnosti često su jedan od glavnih razloga zbog kojih korisnici biraju usluge fintecha. Prema istraživanjima, korisnici su sve više skloni isprobavanju novih financijskih usluga, a fintech je često prvi izbor zbog svoje inovativnosti i fleksibilnosti. To je izazov za tradicionalne banke, koje se moraju prilagoditi kako bi zadržale svoje klijente – tvrdi Benjak.
Brza prilagodba
Prema njegovu sudu, fintech-tvrtke i dalje imaju status tehnoloških disruptora na financijskom tržištu jer im sposobnost brzog prilagođavanja i inovacija omogućava privlačenje klijenata koji traže zamjenske opcije u odnosu na tradicionalne banke.
– U Hrvatskoj su banke postale tehnološki inovativnije u posljednjih nekoliko godina, ali suočavaju se s izazovima u integraciji novih tehnologija i prilagodbi poslovnih modela. K tome se suočavaju sa sve većom konkurencijom fintech-kompanija iako u Hrvatskoj to još nije toliko izraženo kao u nekim drugim državama Europske unije, primjerice u Njemačkoj. Fintech-kompanije često nude brže, jeftinije i inovativnije usluge, što može privući klijente koji su prije bili vjerni tradicionalnim bankama. S druge strane, fintech-kompanije često ne nude sve potrebne bankovne usluge, pa je često slučaj da se klijenti uz korištenje uslugama fintecha nastavljaju koristiti i bankarskim uslugama – naglašava Benjak.
Hrvoje Ćosić slaže se da su fintech-tvrtke i dalje tržišni disruptori, ali tehnologija sama po sebi nije dovoljna za pravu disrupciju.
– Ključni su ljudi, kreativna kultura i energija tima koja stoji iza rješenja jer prava disrupcija dolazi iz kombinacije tehnologije, kreativnosti, ali i strateških partnerstava – smatra Ćosić.
Meteori padaju
Osim tehnologije, fintech svoj rapidni rast i meteorski uspjeh može zahvaliti i promjeni regulative. To prije svega vrijedi za Direktivu o platnim uslugama (PSD2) koja je stupila na snagu u siječnju 2018., a zahtijeva od banaka da omoguće pristup podacima o računima svojih klijenata trećim stranama, uz pristanak klijenata. Taj pristup omogućava fintech-kompanijama da razvijaju inovativne usluge kao što su agregatori računa i usluge iniciranja plaćanja. No tehnologija i regulativa mogu biti (i jesu) i dvosjekli mač. Ne samo za finteche nego i za banke.
U Revolutu napominju da je otvoreno bankarstvo uvelo novo doba financijskih usluga osnaživanjem potrošača većom transparentnošću, izborom i kontrolom nad njihovim podacima.
– No taj razvoj donosi velike izazove, posebno kako naši klijenti postaju financijski pismeniji i zahtijevaju sofisticiranija, sigurna rješenja. Revidirani PSD2 nalaže financijskim institucijama implementaciju snažnih sigurnosnih mjera i otvorenih okvira API-ja, što zahtijeva znatna ulaganja u tehnologiju i usklađenost. Istodobno integracija umjetne inteligencije u naše usluge obećava poboljšanu personalizaciju, pametnije otkrivanje prijevara i pronicljiviju analitiku klijenata, ali također donosi izazove u upravljanju algoritamskim pristranostima, osiguravanju integriteta podataka i održavanju etičkih standarda – tvrde u Revolutu.
Velike promjene pod utjecajem otvorenog bankarstva, umjetne inteligencije i PSD2 donijele su tradicionalnim bankama nove izazove, ali i prilike, te su dodatno stvorile mogućnosti za razvoj inovativnih fintech-kompanija, smatra Benjak.
– Otvoreno bankarstvo paradigmatska je promjena u načinu na koji se financijske usluge pružaju i konzumiraju. Jedan od ključnih ciljeva otvorenog bankarstva jest povećanje konkurencije na tržištu, što donosi bolje usluge i niže cijene za klijente. Međutim, taj pristup također postavlja mnoge izazove za tradicionalne banke koje se moraju prilagoditi novim pravilima i očekivanjima klijenata, a uz to kontinuirano biti usklađene sa sve zahtjevnijom regulativom – ocjenjuje Benjak.
Iz perspektive hvatanja tehnološkog priključka bankama nije lako, no konkurentska prednost fintecha ipak polako blijedi.