Piše: Marin Onorato, CFA, InterCapital
Posljednje dvije godine bile su godine koje će zasigurno biti zapisane u budućim udžbenicima iz povijesti. Kada smo mislili ili se barem nadali da ćemo se uskoro vratiti u život kakav smo naviknuli živjeti prije korone, Rusija je odlučila napasti Ukrajinu i dodatno povećati razinu nesigurnosti u svijetu. Nesigurnost u svijetu prelila se i na financijska tržišta koja svjedoče velikim razinama volatilnosti.
Jedan od najvažnijih i sigurno najtrgovanijih instrumenata na financijskom tržištu je tečaj euro-dolara (EURUSD) koji predstavlja odnos između dvije najvažnije valute na svijetu. Trenuti tečaj euro-dolara iznosi oko 1.10 što znači da jedan euro vrijedi 1.10 američkih dolara, međutim ta informacija sama za sebe ne govori mnogo. Mnogo je važnije gledati kakav je taj odnos bio kroz povijesti, kakav je posljednji trend, kakva je razlika između kamatnih stopa te politika centralnih banaka tih valuta kako bi mogli reći što bi se moglo događati u budućnosti. Kao što smo napisali iznad, u posljednje vrijeme vidjeli smo nekoliko šokova na financijskom tržištu zbog tri velika događaja:
- Korona kriza koja je nakratko uzrokovala jednu od najdubljih kriza u povijesti i jedan od najbržih povrataka u ekonomskom smislu.
- Porast inflacije nakon korona krize koja je uzrokovana jako labavom monetarnom politikom centralnih banaka, usporavanjem opskrbnih lanaca u svijetu te povećanim očekivanjim inflacije od strane potrošača i proizvođača što potencijalno vodi ka inflacijskoj spirali
- Rat u Ukrajini
Korona kriza i rat u Ukrajini na financijska tržišta imaju negativan utjecaj u smislu da se investitori žele 'sakriti' u što sigurnije klase imovine, a jednom od najsigurnijih imovina na svijetu smatra se upravo američki dolar deponiran u neku sigurnu američku banku ili kroz trezorske zapise i obveznice SAD-a. Porast inflacije ima negativan utjecaj na određene klase imovine, međutim utjecaj iste je na euro-dolar teško odrediti jer investitori gledaju i što će centralne banke raditi u budućnosti kako bi smirile stope inflacije. Možemo ipak reći kako je američka centralna banka (Fed) nešto ranije reagirala na stopu inflacije nego ECB te time dala investitorima do znanja da će kamatne stope rasti nešto prije i nešto brže nego je to situacija u Europi. U tom smislu možemo reći da su sva tri velika događaja imala negativan utjecaj na euro-dolar, odnosno pozitivan utjecaj na snagu američkog dolara.
Ovdje valja spomenuti još jednu stvar o kojoj se i nije baš puno pričalo izvan uskih krugova financijskog svijeta. Naime, centralne banke svake države odnosno monetarne unije kao što je eurozona imaju svoje rezerve koje se mogu koristiti u slučaju određenih turbulencija te su one podijeljene u najvažnije i sigurnije valute i one valute s kojima imaju najdublje trgovinske veze. U zadnjih nekoliko desetljeća američki dolar definitivno je bio najvažnija svjetska valuta te većina centralnih banaka najveći dio svojih inozemnih rezervi drži upravo u dolaru, odnosno dolarskoj imovini.
Fundamenti će opet postati najbitniji
Međutim, nakon što su SAD i Europa odlučili zamrznuti svu imovinu u vlasništvu ruske centralne banke počelo se uvelike pričati o tome kako bi centralne banke mogle povećati diversifikaciju svojih rezervi, pogotovo ako se svijet opet podijeli željeznom zavjesom. Dakle, u budućnosti možemo očekivati da će centralne banke smanjiti izloženost dolaru ili barem povećati udio nekih drugih valuta. Osim ovog fenomena, važno je spomenuti i trenutni trend rasta svih roba od kojih je nafta najvažnija i jako promatrana radi utjecaja cijene nafte na svjetsko gospodarstvo. Veliki udio svjetske nafte plaća se upravo u američkim dolarima (petrodolar) te je moguće kako će se i to početi smanjivati u sluačju velike svjetske podijele.
Posljednja slagalica u smislu tečaja i snage američkog dolara je već puno puta spomenuta inflacija koja se pomalo otima kontroli u cijelom svijetu. Pojednostavljeno, u ekonomskoj teoriji bi utjecaj na tečaj euro-dolara trebali imati stopa inflacije u SAD-u i eurozoni te kamatne stope u te dvije države/unije. Što su stope inflacije veće u jednoj državi to bi u narednom periodu valuta te države trebala slabiti u odnosu na drugu valutu. Međutim, što je kamatna stopa veća to je ta valuta privlačnija investitorima zbog većeg 'bezrizičnog' povrata na investiciju. U tom smislu, investitori svakodnevno promatraju stope inflacije u SAD-u i Europi, ali još detaljnije proučavaju akcije centralnih banaka.
Kao što smo napisali iznad, Fed je već krajem 2021. godine najavio nešto restriktivniju monetarnu politiku dok je ECB čekao jer su čelnici europske centralne banke htjeli vidjeti hoće li stope inflacije usporiti, što se nije dogodilo. Iz tog razloga investitori trenutno prognoziraju kako će kamatne stope u SAD-u do kraja 2023. godine dostići razinu od malo preko 2.0 posto dok se u Europi još uvijek ne očekuje kako će kamatne stope preći razinu od 0.5 posto u naredne dvije godine. Prognozirani kamatni diferencijal zasigurno utječe na privlačnost dolara u odnosu na euro.
Uzevši u obzir sve navedeno, nije čudno što je tečaj EUR/USD dosegnuo razinu od 1.08 u jednom trenutku te nije nemoguće vidjeti i niže razine eura zbog skrivanja investitora u najsigurnije klase imovine. U narednom periodu će najveći utjecaj na tečaj euro-dolara imati rat Ukrajini te će svaka negativna vijest pozitivno utjecati na snagu dolara. Međutim, kada se vijesti oko rata stišaju fundamenti će opet postati najbitniji. A oni sigurno neće biti tako jasni i nakloni dolaru, pogotovo ukoliko se opet vratimo u neki novi hladni rat i dvije zemljine polutke.
