Hrvatskim građanima iznos imovine raste, nisko su i zaduženi, ali imaju tako malo ušteđenog novca u fondu za ‘crne dane‘ da bi jedva izdržali mjesec dana podmirivanja troškova kućanstva kada bi iznenada ostali bez prihoda. Najvažniji su to zaključci Ankete o financijama i potrošnji kućanstva koju je provela Hrvatska narodna banka (HNB) u 2020. i 2021. godini, u okviru četvrtog vala harmoniziranog istraživanja iz 2021. godine. Istraživanje potpisuju Igor Jemrić, glavni savjetnik u Sektoru Statistike te Anita Harmina, viša savjetnica u Direkciji za opću ekonomsku statistiku i statističke informacijske sustave, a istraživanje je provedeno na uzorku od 4072 kućanstva, uz ostvarenu stopu odziva od 33 posto.
Većina imovine u nekretninama
Prema rezultatima ovog vala ankete, u odnosu na razdoblje prije pet godina, Hrvati su nešto bogatiji. Kućanstva su u 2021. imala 5,5 posto veću medijalnu te 8,3 posto veću prosječnu vrijednost ukupne imovine nego 2017. godine. Međutim, kako se navodi u istraživanju, između ovih vrijednosti i nadalje je prisutna velika razlika – medijan ukupne imovine iznosi 70.600 eura, a prosjek 119.900 eura. Drugim riječima polovica građana posjeduje imovinu manju od 70 tisuća eura.
Velika razlika prisutna je i kod njezinih obiju komponenata, stoji u istraživanju. Tako prosječna vrijednost realne imovine iznosi 127.300 eura, a medijalna 75.900 eura, dok je prosječna vrijednost financijske imovine 4200 eura, a medijalna 500 eura. Sukladno očekivanja, najveći udjel u imovini hrvatskih građana zauzimaju nekretnine. Usporedba s državama u kojima se koristi euro te odabranim zemljama Europske unije pokazuje kako je udio vrijednosti glavne stambene jedinice, koji dominira u ukupnoj vrijednosti realne imovine u svim promatranim zemljama (i europodručju), u Hrvatskoj u 2021. godini dosegao 69,1 posto, što je iznad prosjeka europodručja (58,6 posto).
Po dominaciji nekretnina u imovini predvodi Češka s udjelom vrijednosti glavne stambene jedinice od 75,1 posto.
– U Hrvatskoj je ovaj udio u 2021. manji, u europodručju, Mađarskoj i Sloveniji gotovo nepromijenjen, a u Slovačkoj veći u odnosu na treći val ankete iz 2017. godine – stoji u istraživanju.
Glavna komponenta financijske imovine, koju posjeduje više od 86 posto kućanstava u Hrvatskoj i nadalje su bankovni depoziti, čiji se udio između dva vala ankete povećao na 69,5 posto vrijednosti financijske imovine. Znatan porast udjela štednje u bankama u financijskoj imovini kućanstava prisutan je kod kućanstava s najnižim dohotkom, dok je smanjenje ovog udjela karakteristično za kućanstva s najvišim dohotkom, kućanstva s pet ili više članova, mlađa kućanstva i kućanstva sa samozaposlenom referentnom osobom.
U prosjeku dužni 11.400 eura
Unatoč rastu kreditiranja posljednjih godina, istraživanje pokazuje kako hrvatski građani nisu masovno potonuli u ‘dužničko ropstvo‘. Istraživanje je pokazalo kako je relativno nizak udio zaduženih kućanstava u Hrvatskoj prisutan u prethodnom valu ankete u ovom valu još niži (30 posto) te je ispod prosjeka europodručja (43 posto). Premda je vrijednost duga zaduženih kućanstava u odnosu na prethodni val veća, i medijalna (2600 eura) i prosječna (11.400 eura) vrijednost duga zaduženih kućanstava u Hrvatskoj i nadalje su znatno manje nego u europodručju (gdje medijalni dug iznosi 30.400 eura, a prosječni 78.300 eura).
Hipotekarni dug, koji je u 2021. godini zastupljen u 6,6 posto kućanstava, čini oko 64 posto ukupne vrijednosti duga hrvatskih kućanstava, s procijenjenom medijalnom vrijednošću od 21.200 eura. Preostalih 36 posto vrijednosti ukupnog duga odnosi se na nehipotekarni dug, koji posjeduje 26,5 posto kućanstava te čija medijalna vrijednost iznosi 1.600 eura.
Procijenjeno neto bogatstvo kućanstava u Hrvatskoj povećalo se između anketa iz 2017. i 2021. godine. Ipak, ne možemo biti zadovoljni ako se usporedimo s ostatkom Europe čiji su građani znatno bogatiji u petogodišnjem razdoblju.
– Na rast vrijednosti neto bogatstva kućanstava najviše je utjecao rast vrijednosti realne imovine, dok je utjecaj pada vrijednosti financijske imovine i rasta duga bio znatno manji. Istodobno je neto bogatstvo europodručja raslo intenzivnije nego u Hrvatskoj, čime se razlika između neto bogatstva kućanstava u Hrvatskoj i onih u europodručju gotovo udvostručila – navodi se u istraživanju.
Bruto se dohodak kućanstava u Hrvatskoj između dva vala ankete znatno povećao, ali to povećanje treba pripisati gotovo isključivo spomenutom unaprjeđenju metodologije provođenja ankete. Medijalna vrijednost bruto dohotka u Hrvatskoj u četvrtom valu iznosi 15.700 eura, a prosječna 19.900 eura, što je znatno manje nego u europodručju, ali i većini zemalja odabranih za usporedbu (s izuzetkom Mađarske). S obzirom na rast plaća, kućanstva u Hrvatskoj ni u 2021. nisu pretjerano opterećena dugom.
Velika financijska ranjivost
Medijalni omjer duga i dohotka manji je za tri četvrtine nego u europodručju, tako da za polovinu kućanstava u Hrvatskoj ukupni nepodmireni dug čini 17,3 posto godišnjeg bruto dohotka. Međutim, i ovo je istraživanje pokazalo da su kućanstva u Hrvatskoj izrazito financijski nezaštićena: polovina kućanstava u obliku likvidne imovine ‘uštedjela‘ je samo 0,9 posto ili manje godišnjeg dohotka.
– Izraženo u odnosu na mjesečni bruto dohodak kućanstava, polovina kućanstava u Hrvatskoj ne bi u slučaju potpunoga gubitka dohotka na osnovi likvidne imovine mogla održavati svoj životni standard niti mjesec dana, dok je na razini europodručja to razdoblje tri mjeseca – naglašava se u istraživanju.
U Hrvatskoj je i u anketi iz 2021. prisutna visoka nejednakost neto bogatstva kućanstava koju karakterizira smanjenje nejednakosti među siromašnijima uz blago povećanje nejednakosti među bogatijima. U najbogatijih 10 posto kućanstava u Hrvatskoj koncentrirano je 47 posto neto bogatstva dok najsiromašnijih 50 posto kućanstava raspolažu sa samo 10,3 posto ukupnog neto bogatstva. Istodobno, u Hrvatskoj negativno neto bogatstvo ima pet posto kućanstava, navodi se u istraživanju.