Rumunjsko gospodarstvo brzo korača prema ekonomskoj snazi Austrije ili Danske, a sukladno tome cvjeta i tamošnje tržište kapitala koje ‘deep value‘ investitori ne bi smjeli zaobići. Najvažniji su to naglasci Investicijske konferencije rumunjskih kompanija koju je danas u Zagrebu organizirala investicijska kuća InterCapital. Nakon relativno prigušenog realnog ekonomskog rasta od 2,1 posto u 2023. godini, ove se godine očekuje rast BDP-a iznad tri posto, kako je u proljetnim ekonomskim prognozama navela Europska komisija.
Ekonomski rast pokreću dva temeljna stupa, a to je osobna potrošnja te ulaganje u infrastrukturu, posebice cestovnu infrastrukturu. Osobna potrošnja uvelike je motivirana značajnim povećnjem mirovina i plaća u javnom sektoru proteklih godina, a dvoznamenkasti rast plaća u javnom sektoru Bruxelles očekuje se i ove godine. Makroekonomski pogled dao je Stefan Nanu, voditelj upravljanja javnim dugom i državnom riznicom u Ministarstvu financija Rumunjske. U predavanju putem videoveze pod nazivom ‘Rumunjska ekonomija i trendovi‘ naglasio je kako je Rumunjska jedna od najbrže rastućih gospodarstava u Europi.
Iako je osobna potrošnja potaknuta rastom plaća, Nanu tvrdi da je Rumunjska i dalje konkurentna kad je u pitanju trošak radne snage. Kad je već riječ o radnicima, stopa nezaposlenosti već je tri godine na stabilnih 5,5 posto. Što se tiče stanja javnih financija, predstavnik rumunjskog ministarstva financija istaknuo je kako ta država ima jedan od najmanjih omjera javnog duga u odnosu na BDP u cijeloj Europskoj uniji. Naime, dok je prosjek 27 članica EU-a 82 posto, javni dug Rumunjske ima udjel u BDP-u od 51 posto.
Okupljene je posebno zanimala dinamika proračunskog deficita. Naime, uslijed značajne javne potrošnje, što je i razlog povećanja plaća, Europska komisija predviđa da će ove godine proračunski deficit porasti s lanjskih 6,6 posto na sedam posto, a na toj razini trebao bi se zadržati i iduće godine. Stefan Nanu pojasnio je kako vlada razmatra kombinaciju mjera za smanjenje deficita, među kojima je i povećanje proračunskih prihoda. U prilog smanjenju deficita ne ide ni činjenica što je ova godina u Rumunjskoj ‘superizborna‘. U lipnju su uz europske održani i lokalni izbori, a predsjednički izbori održat će se krajem studenoga. Samo tjedan dana kasnije, 1. prosinca, održat će se i parlamentarni izbori.
Brzi ekonomski rast
Rumunjska trenutno ima BBB- kreditni rejting kod agencija Fitch i Standard & Poor‘s, dok kod Moody‘sa ima ocjenu Baa3. Nanu je istaknuo kako se u idućih 15-ak dana očekuje odluka kreditnih agencija o novom rumunjskom rejtingu. Tijekom panela ‘Rumunjska pod svjetlima reflektora‘ Lucian Anghel, zamjenik predsjednika Uprave internetske banke Libra te član Uprave tvrtke TeraPlast kazao je kako je prije deset godina Rumunjska bila na 60 posto prosječne razvijenosti EU-a, a sada je na 80 posto.
- Ekonomski rastemo brže od eurozone, a u idućih deset godina bit ćemo po veličini gospodarstva na razini Austrije i Danske - smatra Anghel. Pozitivnu ekonomsku ocjenu dao je i Remus Danila, direktor odnosa s investitorima Bukureštanske burze, istaknuvši posebno velike infrastrukturne projekte kao zamašnjak ekonomskog rasta.
Na Bukureštanskoj burzi dnevni promet iznosi 13 milijuna eura, čime je pri vrhu u regiji srednje i istočne Europe. Time je sve bliži likvidnosti na Praškoj burzi gdje se dnevno protrguje vrijednosnicama za 18 milijuna eura. S druge strane, likvidnosti na rumunjskoj burzi hrvatsko i slovensko tržište može pozavidjeti s obzirom na dnevno protrgovanih 1,3 milijuna eura u Zagrebu te 1,8 milijuna eura u Ljubljani. Lucian Anghel ocijenio je kako je rumunjsko tržište kapitala sve interesantnije stranim ulagačima, ali ne treba zanemariti da dobar dio potražnje sve više dolazi od domaćih ulagača, posebice malih.
Osim solidne likvidnosti, rumunjsko tržište atraktivno je i po vrednovanjima. Primjerice, omjer cijene i zarade (P/E) za dionice iz sastava indeksa BET iznosi devet što je povoljnije do domaćeg indeksa CROBEX10 čiji P/E iznosi 13. InterCapital Asset Management prvo je strano investicijsko društvo koje je na Bukureštanskoj burzi uvrstilo burzovno-utrživi fond (ETF) koji prati kretanje indeksa BET. Ivan Kurtović, čelnik ICAM-a, pojasnio je kako je to društvo u Rumunjskoj prepoznalo priliku. - Rumunjska se proteklih godina evidentno mijenja. Radi se o ‘deep value‘ tržištu i ako tražite solidne dividende, ali i perspektivu rasta, rumunjsko tržište je pravi izbor - rekao je Kurtović.
Na rumunjskom tržištu kapitala vlada pozitivno okruženje za investitore, potvrdio je i Vlad Deliu, član Uprave tvrtke Aquila.