Prema računici HGK, u Hrvatskoj se prosječno po stanovniku štedi 9600 eura, a građani u prosjeku štede 77 eura mjesečno
Štednja je jedna od najvažnijih financijskih navika koje čovjek može razviti, jer pruža sigurnost i stabilnost u svakodnevnom životu te omogućuje ostvarenje dugoročnih ciljeva. Različite metode štednje i ulaganja, od klasičnih štednih računa u bankama, ulaganja u nekretnine, do suvremenih opcija poput investicijskih fondova, kriptovaluta i digitalnih platformi za ulaganje, nude priliku svima da prilagode ulaganje svojim potrebama i mogućnostima. Prema računici HGK, u Hrvatskoj se prosječno po stanovniku štedi 9600 eura, a građani u prosjeku štede 77 eura mjesečno.
U svakom slučaju, postoji dosta prostora za napredak što se tiče financijske pismenosti. Toni Milun, profesor matematike i financijski vloger, koji uz svoju struku vrijeme ulaže i u financijsko podučavanje građana za Lider je komentirao stanje sa štednjom i ulaganjima.
- Prosječna štednja u Hrvatskoj je velika, ali mali dio građana ima ogromne ušteđevine od nekoliko stotina tisuća eura i više, a velik dio građana jako male, pa tako prosjek izađe dosta velik – rekao je Milun.
Najviše Hrvata, njih 65 posto, štedi kako bi imali novac za hitne slučajeve, nakon toga su oni koji štede kako bi stvorili financijsko zaleđe za sebe i svoju obitelj, njih 45 posto, a 21 posto građana štedi za mirovinu. Za obrazovanje štedi samo sedam posto građana, a za kupovinu kuće, stana ili auta 28 posto, dok 17 posto građana čuva novac za odmor, prema istraživanju agencije IMAS za prošlu godinu.
- Volio bih da svi građani imaju štednju za hitan slučaj i da krenu ulagati za mirovinu čim im primanja to dozvole. Hitni slučajevi se svima nama ponekad događaju, kvarovi automobila ili ružniji slučajevi, stoga bi bilo dobro imati ušteđevinu kako ne bismo morali uzimati jako skupe nenamjenske kredite. Što se tiče štednje za mirovinu, ona je izrazito potrebna jer su mirovine niske. S novim zakonskim izmjenama do stambenog kredita ćemo doći malo teže i morat ćemo imati određenu ušteđevinu, poput npr. u nekim razvijenijim državama kao što su Norveška i Irska. Tamo je već dugo sasvim uobičajeno da već morate imati 15 posto novca za stan kada uzimate stambeni kredit. To sada dolazi i do nas pa će nekim građanima biti dosta otežana kupnja stana – rekao je Milun.
Hrvatska još nije dovoljno financijski pismena
Milun navodi alate za štednju i ulaganje koju naši građani najčešće koriste i naglašava da još nisu dovoljno financijski pismeni.
- U Hrvatskoj još dosta ljudi drži oročen novac u bankama što danas nije toliko isplativo. Prije dvije godine su krenule narodne obveznice i trezorski zapisi pa su ljudi mogli dobiti nešto više za svoj novac, a inače gotovo pola milijuna ljudi u Hrvatskoj sebi plaća dobrovoljnu mirovinsku štednju, što je pozitivan trend. Nismo baš financijski pismeni iako smo u velikom istraživanju iz 2023. napredovali u odnosu na 2019. – rekao je.
Iako, kako sam kaže, nije financijski savjetnik, ističe kako postoje alati za štednju i ulaganja koje preporučuje građanima kako bi ostvarili maksimalnu vrijednost svog novca.
- Dobrovoljna mirovinska štednja ili europska mirovina su jedan dobar vid štednje za mirovinu, a odnedavno imamo i tri robo savjetnika, Finax, InterCapitalov Genius i Revolut. To su aplikacije koje vam postavljaju određena pitanja poput: za što želite uštedjeti, kolika su vam primanja, što biste učinili da vrijednost uloženog novca padne za 20 posto, itd. Na temelju vaših odgovora i vaše sklonosti riziku preporuče za vas optimalnu kombinaciju dioničkih i obvezničkih fondova – rekao je Milun.
Amerikanci sve češće odustaju od klasičnih planova za štednju i prihvaćaju bitcoin kao način štednje. Unatoč rizicima i volatilnosti, neke obitelji ulažu u kriptovalute kako bi izgradile bogatstvo za svoju djecu, prenosi Bloomberg. I u Hrvatskoj se sve više ulaže u kriptovalute, iako ne toliko ekstremno.
- Mnogi i u Hrvatskoj ulažu isključivo u kriptovalute, pogotovo mladi ljudi, ali važno je naglasiti da ulaganje u kriptovalute još uvijek spada pod špekulativno ulaganje. Ulažem i ja u kriptovalute, ali isključivo onaj dio novca koji sam posve spreman izgubiti – govori Milun.
Naglašava da je tržište kriptovaluta izrazito volatilno, što znači da cijene idu gore dolje vrlo brzo, puno više nego dioničko, a pogotovo nego obvezničko tržište te upozorava da je tržište kriptovaluta prepuno prevara.
- Sve u svemu mogu reći da mi je drago da su se ljudi napokon maknuli od isključivo oročene štednje, da su se okrenuli narodnim obveznicama i trezorskim zapisima, obvezničkim te dioničkim ETF-ovima koji imaju umjeren rizik, ali i veći prinos u prosjeku od obveznica. Kriptovalute su još uvijek dosta neregulirane, a pojavili su se i već spomenuti ETF-ovi koji su sigurniji za ulaganje. Građani danas imaju puno veći izbor za štednju i ulaganje nego prije 10 ili 15 godina i drago mi je da se to sve više koristi – zaključuje Milun.