Financije
StoryEditor

Trgovanje Studencem krajem studenoga, financijaši očekuju da će dionice ‘planuti‘

07. Studeni 2024.

Poljski fond rizičnog kapitala Enterprise Investors ipak će iz vlasništva nad trgovačkim lancem Studenac izaći kroz početnu javnu ponudu dionica (IPO) na Varšavskoj i Zagrebačkoj burzi koja će, po sudu financijaša, izazvati vrlo solidan interes domaćih malih ulagača, a početak trgovanja očekuje se već za tri tjedna.

Ipak, veći dio kapitala vjerojatno će biti prikupljen u Poljskoj gdje je zbog veličine tržišta moguće lakše doći do stranih investitora, prije svega američkih. Studenac je u četvrtak najavio kako namjerava prikupiti do 80 milijuna eura kroz izdavanje novih dionica kako bi financirao daljnji razvoj i smanjio zaduženost. Kapital će se koristiti za otvaranje novih trgovina, akvizicije i daljnje jačanje tržišne pozicije u Hrvatskoj i Sloveniji.

Osim izdavanja novih dionica, planira se i prodaja postojećih dionica koje trenutačno drže postojeći dioničari Studenca. Konkretno, radi se o fondu Polish Enterprise Fund VIII (PEF VIII), kojim upravlja Enterprise Investors, jedno od najvećih društava rizičnog kapitala u srednjoj i istočnoj Europi, a koji trenutno ima više od 90 posto dionica Studenca. Nadalje, među prodavateljima će biti i Beragua Capital Advisory, zatim Heunadel Retail Invest, Elisario Limited te privatni investitor Vladimir Bosiljevac. Oni zajedno čine manjinske dioničare prodavatelje koji drže približno 9,16 posto dionica.

Repriza uspjeha Spana?

Osim toga, otprilike 0,76 posto dionica drže ostali mali dioničari, uključujući članove Uprave. Vodstvo Studenca u objavi tvrdi kako u IPO-u neće prodavati dionice koje drže, a obvezali su se i da ih neće prodavati tijekom razdoblja od 540 dana nakon uvrštenja dionica na burzama (lock-up razdoblje). PEF VIII će se suzdržati od prodaje dodatnih paketa dionica u razdoblju od 180 dana, dok se sama kompanija, manjinski dioničari prodavatelji i ostali manjinski dioničari suzdržati od prodaje u idućih gotovo godinu dana.

Ponuda će biti upućena malim i institucionalnim ulagateljima u Hrvatskoj i Poljskoj, kao i kvalificiranim institucionalnim kupcima u SAD-u, te odabranim međunarodnim ulagačima u drugim jurisdikcijama. Malim investitorima namjerava se ponuditi do deset posto dionica u IPO-u. U Studencu nisu mogli službeno otkriti kada se očekuje početak trgovanja na burzi. No, kako Lider neslužbeno doznaje u financijskoj zajednici, ako odobrenje prospekta, za što je nadležan luksemburški regulator tržišta kapitala, bude u predviđenim rokovima, početak trgovanja dionicama Studenca može se očekivati krajem studenoga.

Analitičari domaćeg tržišta kapitala očekuju da bi IPO na hrvatskom tržištu mogao proteći bez problema, barem što se tiče malih ulagača, imajući u vidu da će se vjerojatno manji dio kapitala prikupiti u Hrvatskoj. - Po mom sudu, smatram da neće biti problem da se proda udjel dionica Studenca koji se namjerava ponuditi malim ulagačima. Potražnja među malim investitorima postoji, a i najavljeni iznos IPO-a nije toliko velik, imajući u vidu dioničku kapitalizaciju Zagrebačke burze od 26 milijardi eura. Uspješnosti IPO-a među malim ulagačima svakako će doprinijeti i to što će upis ići preko Erste banke koja će zasigurno aktivirati i dio svojih postojećih klijenata - istaknula je Tea Pevec, analitičarka Interkapital vrijednosnih papira.

U kontekstu uspješnosti ponude valja podsjetiti na iskustva IT kompanije Span čija je javna ponuda 2021. godine pretočila u vrlo lijepu priču na domaćoj burzi. Span je tada prodao trećinu udjela, prikupivši više od sto milijuna kuna, a dionice je upisalo i više od tisuću malih dioničara. Kad bi i u IPO-u Studenca sudjelovalo oko tisuću građana, razloga za zadovoljstvo imali bi svi, od samog Studenca, preko Zagrebačke burze koja bi dobila novu likvidnu dionicu do samih malih ulagača.

Malo drugačije nego prije

Sekundarne trgovine nakon uvrštenja zasigurno će biti, uvjerena je Tea Pevec. - Stoga podržavamo svako uvrštenje koje će povećati ponudu na domaćem tržištu kapitala, tim više jer bi to moglo rezultirati i većim sudjelovanjem stranih ulagača – kazala je Pevec. Zadovoljstvo ne skriva ni Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze na kojoj je zadnji IPO napravio Mon Perin u proljeće 2022. godine. - Na Zagrebačkoj burzi jako smo zadovoljni što ćemo imati IPO u ovoj godini i pozdravljamo uvrštenje na oba tržišta što otvara i mogućnost arbitraže. Ovo je priznanje da i Zagrebačka burza ima veliki potencijal u prikupljanju kapitala za kompanije - izjavila je Gažić.

image

Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze

foto Ratko Mavar

Iz Studenca poručuju kako svaki hrvatski mali ulagatelji (fizička osoba) zainteresiran za kupnju dionica u IPO-u mora ispuniti i potpisati obrazac (Upisnicu) za kupnju kod ovlaštenog agenta izdanja ili investicijskog društva, ovisno o pravilima. - Detaljna pravila o upisu putem inicijalne javne ponude opisana su uvijek u prospektu koji priprema kompanija čije se dionice nude. Mali ulagatelji obično daju svoje naloge za kupnju dionica po maksimalnoj cijeni navedenoj u prospektu, navodeći broj dionica koje namjeravaju kupiti - pojašnjavaju iz tog trgovačkog lanca.

Naglašavaju kako se zbog planiranog dvostrukog uvrštenja dionica Studenca na burzama u Zagrebu i Varšavi, proces upisa dionica može razlikovati od prethodnih ponuda provedenih u Hrvatskoj. - Primjerice, bit će potrebno otvoriti dodatni transakcijski račun vrijednosnih papira (transakcijski skrbnički račun ili transakcijski račun ulagatelja) u jednoj od banaka ili investicijskih društava u Hrvatskoj. Za potrebe upisa, investitori će morati dostaviti broj transakcijskog računa vrijednosnih papira SKDD-u (Središnjem klirinškom depozitarnom društvu) na koji će im biti dodijeljene dionice, a koji mogu dobiti od kreditnih institucija ili investicijskih društava gdje su otvorili ili će otvoriti transakcijski račun vrijednosnih papira - poručili su iz Studenca.

Što se tiče ‘varšavskog‘ dijela IPO-a, na ruku ide što su investitori nedavno pokazali vrlo snažan interes za ‘robu‘ baš kakvu nudi Enterprise Investors. Riječ je o trgovačkom lancu Žabka (polj. žabica) u vlasništvu fonda CVC Capital Partners, koji po franšiznom modelu posluje na 10.500 lokacija. U Žabkinom IPO-u u listopadu na Varšavskoj burzi prikupljeno je 6,45 milijardi zlota, odnosno 1,62 milijarde dolara. Nakon izlaska na burzu 17. listopada CVC je ostao najveći dioničar sa 40 posto udjela. To je bio četvrti najveći IPO u Europi ove godine, a drugi najveći u povijesti poljske burze nakon što je internetski trgovac Allegro 2020. prikupio 9,2 milijarde zlota. O zanimanju ulagača govori podatak da je prvoga dana trgovanja cijena Žabkine dionice skočila za devet posto, na 23,5 zlota. Dionica danas vrijedi 20,5 zlota, pet posto niže od cijene u javnoj ponudi. Za usporedbu, indeks WIX 20 u tom je razdoblju oslabio 1,3 posto.

Ambiciozni planovi

Studenac je osnovao Josip Milavić 1991. godine u Omišu, a u kolovozu 2018. posao je prodao fondu PEF VIII kojim upravlja Enterprise Investors. Poljski investitori već su imali iskustva s maloprodajnim sektorom - Dino Polska, jedan od najvećih maloprodajnih lanaca u Poljskoj uspješno su izlistali na Varšavskoj burzi 2017., dok su Profi Rom Food, najveći lanac supermarketa u Rumunjskoj 2016. prodali drugoj private equity kompaniji. U trenutku kada ga je preuzeo PEF VIII, mreža Studenca sastojala se od 385 trgovina. Danas mrežu Studenca čine 1404 trgovine (zaključno s 30. rujnom), uključujući 1372 trgovine u Hrvatskoj po čemu je Studenac lanac s najvećom maloprodajnom mrežom u državi. Tu su i 32 trgovine u Sloveniji nakon ulaska na to tržište u 2024. akvizicijom prodajnog lanca Kea.

Prihodi su porasli s 309,5 milijuna eura u 2021. godini na 668,1 milijuna eura u 2023. godini, što predstavlja prosječnu godišnju stopu rasta (CAGR) od 46,9 posto. U istom razdoblju, prilagođena EBITDA 2 povećana je sa 31,3 milijuna eura na 65,9 milijuna eura (CAGR od 45,1 posto). U prvih osam mjeseci ove godine, Studenac je ostvario konsolidirani prihod od 556,5 milijuna eura, što je porast od 19,7 posto na godišnjoj razini. U istom razdoblju, prilagođena EBITDA povećana je na 66,9 milijuna eura (+22,3 posto). Cilj menadžmenta je povećati prihode Grupe za otprilike 30 posto (na pro forma osnovi) u 2024. u usporedbi s 2023. godinom, te CAGR-om od 25 do 30 posto u srednjoročnom razdoblju.

17. studeni 2024 19:51