Zagovornici bitcoina odavno tepaju toj kriptovaluti da je ‘digitalno zlato‘, a takav opis ima sve više uporišta među američkim političarima. Najnoviju epizodu pružio je Donald Trump, republikanski kandidat na predsjedničkim izborima u studenome, glavni govornik na najvećoj konferenciji o bitcoinu koja se krajem prošloga tjedna održala u Nashvilleu.
U svom govoru na tom događanju Trump je odbacio ideju da SAD stvore službene strateške financijske rezerve u bitcoinu. Međutim, ako postane predsjednik, američka vlada neće prodati nijedan bitcoin koji trenutno ima u vlasništvu, naglasio je bivši stanar Bijele kuće, a prenosi CNBC. Naime, ured saveznog šerifa već godinama na aukcijama prodaje imovinu koju američka policija i Savezni ured za istrage (FBI) zaplijene od kriminalaca, a posljednjih godina na tim se aukcijama prodaju i kriptovalute. Trump je obećao da će stati na kraj takvoj praksi.
- Predugo naša vlada krši temeljno pravilo koje zna svaki vlasnik bitcoina: nikad ih ne prodaj – kazao je Trump na tom skupu. - Da sam izabran, to bi bila politika moje administracije - držati sve bitcoine koje vlada trenutno ima ili će ih u budućnosti dobiti - dodao je Trump.
Prodajni pritisak
SAD nisu jedina država gdje vlada prodaje zalihe bitcoina koje je oduzela kriminalcima. Nedavno je to bio slučaj i u Njemačkoj. Vlada u Berlinu odlučila je prodati oko 50.000 bitcoina koje je u siječnju zaplijenila u pokrajini Saskoj na istoku države. U trenutku pljenidbe, ti su bitcoini vrijedili 2,2 milijarde dolara. Krugovi bliski kriptozajednici tvrde kako je prodaja njemačke vlade zaslužna za prodajni pritisak koji je smanjio cijenu bitcoina početkom srpnja sve do 56.000 dolara, ali je vrlo brzo došlo do oporavka. Pritisak bi se mogao i nastaviti s obzirom da Ured savezne policije drži još oko 30.000 bitcoina. Trenutna cijena bitcoina iznosi 69.450 dolara.
Trumpov prijedlog znatno je blaži od ideje koju je iznio Robert F. Kennedy ml., političar i zagovornik teorija zavjere koji želi biti treći kandidat na izborima, uz Trumpa i vjerojatno Kamalu Harris. I on je nastupio kao govornik na konferenciji u Nashvilleu, a obećao je da će izgraditi strateške rezerve koje će se sastojati od četiri milijuna bitcoina koji bi po vrijednosti trebali biti podjednaki američkim zlatnim rezervama. Prema podacima Svjetskog vijeća za zlato, SAD trenutno drži najveće rezerve zlata na svijetu, od 8133 tone. Sin Roberta Kennedyja, glavnog američkog državnog odvjetnika i senatora ubijenog 1968. godine, istaknuo je kako bi kao predsjednik potpisao uredbu kojom bi ministarstvo financija moralo dnevno kupovati 550 bitcoina.
Analitičar kriptotržišta Boris Agatić u osvrtu na Trumpove najave kaže kako je taj političar poznat po svojim kontroverznim izjavama i stavovima koji često izazivaju različite reakcije.
- Njegova najava da američka vlada neće prodavati zaplijenjene bitcoine ako postane predsjednik može imati značajne implikacije na kriptotržište. Mogla bi biti pozitivna za tržište jer bi smanjila ponudu bitcoina na tržištu, što bi moglo dovesti do rasta cijene. Ako vlada ne prodaje zaplijenjene bitcoine, oni postaju ‘zamrznuti‘ i povučeni iz opticaja. Ovo bi moglo smanjiti pritisak na prodajnu stranu tržišta i potencijalno povećati cijenu bitcoina zbog smanjene dostupnosti. S druge strane, Trumpovo odbijanje izgradnje strateških rezervi bitcoina može biti percipirano kao manjak dugoročne vizije u vezi s ovom digitalnom imovinom. Robert Kennedy zagovara izgradnju strateških rezervi, što bi moglo donijeti stabilnost i povjerenje u bitcoin kao oblik pohrane vrijednosti. Odbijanje ove ideje može se tumačiti kao nedostatak razumijevanja ili povjerenja u dugoročnu održivost bitcoina. Smatram da su male šanse da se uvede ‘Bitcoin standard‘ iako ima puno zagovornika u industriji upravo za vezanje nacionalne valute za bitcoin – naglašava Agatić.
Instant regulativa
Inače, prema američkim zakonima, predsjednički nalog za kupnju bitcoina ne bi bio dovoljan za izgradnju strateških rezervi. Za to bi bila potrebna nova regulativa koja bi dobila odobrenje Kongresa. No, neki zakonodavci već su krenuli u smjeru pripreme. Tako je senatorica Cynthia Lummis nedugo nakon Trumpova govora najavila svoj plan za stvaranje takve regulative. Prema planu Lummis, u petogodišnjem razdoblju SAD će prikupiti milijun bitcoina, što je pet posto svjetske ponude. Te bitcoine Washington bi držao dva desetljeća, a glavni cilj bi bio smanjivanje javnog duga koji je dosegao vrijednost američkog gospodarstva.
U teoriji, ako bi bitcoin preuzeo ulogu zlatnih rezervi u trezorima središnjih banaka, to bi označilo temeljnu promjenu u globalnom financijskom sustavu, smatra Boris Agatić.
- Bitcoin je često promoviran kao ‘digitalno zlato‘ zbog svoje ograničene ponude i otpornosti na inflaciju. Ako bi središnje banke počele držati bitcoin umjesto zlata, to bi moglo pružiti sličnu razinu stabilnosti i zaštite od inflacijskih pritisaka. Bitcoinova decentralizirana priroda također bi mogla smanjiti rizike povezane s političkim utjecajem na monetarnu politiku. Na kraju, bitcoin je softver koji je neizmjenjiv i pruža visoku sigurnost i otpornost na napade istog – ocjenjuje taj stručnjak.
No, ni bitcoin nije savršeno rješenje.
- Bitcoin je još uvijek izrazito volatilna imovina, što bi moglo predstavljati problem za središnje banke koje traže stabilnost. Također, regulatorni okvir još uvijek nije potpuno razvijen, što bi moglo predstavljati dodatne izazove – smatra Agatić.
Sažeto rečeno, Agatić u glavne prednosti bitcoina kao alternative zlatnim rezervama navodi, ponajprije, njegovu ograničenu ponudu od 21 milijun komada, što ga čini otpornim na inflaciju. Nadalje, bitcoin je decentraliziran i nije podložan političkim utjecajima. K tome, transakcije na bitcoin mreži su javne i transparentne.
Nedostaci su volatilnost jer cijena može drastično varirati, što donosi rizike za stabilnost rezervi. Tu su i regulatorni rizici, odnosno nedostatak jasnog i ujednačenog regulatornog okvira može predstavljati izazove. Na kraju, ne treba zanemariti ni tehničku složenost - sigurno pohranjivanje i upravljanje bitcoinima zahtijeva tehničku ekspertizu i može biti kompleksno, zaključuje Agatić.