Financije
StoryEditor

U što ulažu hrvatski poslovnjaci: Dionice, ETF-ovi, kripto, umjetnine...

14. Rujan 2023.
Investiranje, investicije

I ptice na grani znaju da novac, osobito u vrijeme inflacije, gubi na vrijednosti dok ‘sjedi‘ na računu. A budući da ni kamatne stope na štednju posljednjih godina nisu nimalo primamljive, mnogima je odluka o investiranju dijela novca u različite vrste imovine logičan korak. Bilo da se radi o dionicama, nekretninama, umjetninama, zlatu ili kriptovalutama, povrati od ulaganja itekako mogu biti unosni i podebljati kućni budžet, no prije ulaska u svijet investiranja važno je educirati se, ali i odrediti ciljeve investiranja – što time želimo postići? I zadnje, ali ne i manje važno, treba biti svjestan rizika.

Povrati veći od ulaganja u nekretnine

Sandra Ferenčak, autorica bloga MyTetka o osobnim financijama i investiranju, kaže da je investiranje za nju samo jedan od aspekata života, iako važnih. Velik broj ljudi traži brzu zaradu, dodaje, nerijetko se zbog toga opeku pa ‘investiranje poistovjećuju s kockanjem‘.

image

Sandra Ferenčak

foto
– Smatram da je izuzetno važno prvo uložiti nešto vremena i novca u edukaciju o tome, a zatim naučeno disciplinirano primjenjivati, bez obzira koliko mali bili iznosi koje si možemo priuštiti u početku investirati – kaže Ferenčak, koja većinom ulaže u globalne ETF-ove, odnosno fondove kojima se trguje na burzi.

– Radi se o pasivnom obliku investiranja u fondove koji repliciraju određeni tržišni indeks, poput primjerice S&P 500, izrazito su niskih upravljačkih naknada te pokrivaju širok spektar imovine u koju se može ulagati – dionice, obveznice, plemeniti metali, nekretnine itd. Već se dugi niz godina držim slične strategije, određenog omjera dioničkih i obvezničkih fondova i ne mijenjam je gotovo uopće budući me kratkoročne oscilacije vrijednosti na tržištu ne diraju jer ulažem isključivo na dugi rok. Strategija investiranja sukladna je mojoj dobi, strukturi ukupne imovine i sklonosti riziku. Trenutno iznosi oko 75 posto dioničkih ETF-ova (većinom američki S&P 500 indeks) te 20 posto obvezničkih i pet posto ETF-ova koji ulažu u zlato – objašnjava Ferenčak.

Napominje i da je godišnji povrat S&P 500 indeksa u zadnjih 20 godina oko 10 do 11 posto, ‘daleko iznad svega što smo mogli zaraditi ulaganjem u nekretnine, a naročito držanjem novca u banci‘.

– Obveznički dio nosi niže prinose, ali njegova uloga je više u stabilizaciji portfelja nego u samoj zaradi, no niti ona trenutno nije zanemariva uslijed porasta kamatnih stopa – dodaje Ferenčak, zadovoljna dosadašnjom investicijskom strategijom koju nema potrebe mijenjati.

Jedino ulaganje o kojem trenutno razmišlja je, kaže, ono u zdravlje. A sličan pogled na ulaganje ima i Magda Milas, predsjednica udruge Alice in blockchains za uključivanje žena u tehnologije kriptovaluta i blockchaina. Kada je riječ o ulaganju s ciljem indirektne financijske koristi, najviše ulaže u vlastitu edukaciju i usvajanje novih vještina.

image

Magda Milas

foto Rene Karaman
– Jednu od konkretnijih investicija tog tipa napravila sam 2014. godine kada sam upisala pilotsku školu s ciljem obrazovanja za dozvolu privatnog pilota zrakoplova. Radi se o školovanju koje me koštalo okvirno 10 tisuća eura u to vrijeme. Sada je i skuplje. Upravo mi je ta investicija promijenila život, način razmišljanja i dala mi vještine koje primjenjujem u svakodnevnom životu. Za mene je to neprocjenjivo, a sama investicija vratila mi se u nebrojenim pozitivnim oblicima – od donošenja odluka, fokusa, prioritiziranja, nošenja sa strahovima – kaže Milas.

Pametno s kriptovalutama

Što se tiče ulaganja s ciljem direktne financijske koristi, Milas za sebe kaže da je tradicionalni tip investitora i pretežito ulaže u kriptovalute.

– Većina portfelja mi je u bitcoinu i etheru, kao dugoročnim investicijama. Ostatak mi je u nekim manjim blockchain projektima za koje smatram da su perspektivni. To je nešto što ‘držim sa strane za jednog dana‘ i za ‘ne daj Bože‘ – dodaje Milas, a u zadnje vrijeme počela je investirati i u hrvatsku umjetničku scenu, konkretno u radove mladih akademskih slikarica Mije Matijević Akrap (Protagonist) te Luise Pascu (Frižider).

I Milas ističe važnost edukacije, pogotovo kod ulaganja u kriptovalute, jer se radi o visokorizičnim investicijama gdje su moguće brojne malverzacije, špekulacije, prevare. Novo je to područje koje je prosječnom čovjeku nerazumljivo, što također može stvoriti prostor za manipulacije, napominje Milas. S druge strane, povrati kod ulaganja u kriptovalute nikako se ne mogu predvidjeti.

– Kriptovalute su poznate kao izuzetno volatilne te smo svjedoci nezapamćenog rasta tijekom 2021. godine. Dakle, ako ste primjerice kupili bitcoin u ožujku 2020. (covid) po okvirnoj cijeni od pet tisuća dolara, u studenom 2021. godine ste ga mogli prodati za 69 tisuća dolara. Najveći broj ljudi će se naravno početi zanimati za kupovinu tek kada cijena dosegne all time high. I to je pogrešno, jer se nikad ne kupuje kada je na najvećoj vrijednosti. Ako pričamo o ovom konkretnom slučaju, onaj tko je kupio bitcoin dok je vladala opća depresija i globalna epidemija, u samo godinu i pol mogao je zaraditi 13 puta više od uloženog. No to je nosilo ogromne rizike uz dodatnu činjenicu da nitko ne može predvidjeti rast ili pad određene kriptovalute – zaključuje Milas.

Vrijednost novca maksmizira trošenjem

Mladi poduzetnik Ivan Radić, suosnivač brenda proizvoda za kućne ljubimce Apipet, dio štednje prebacio je u dionice, manji dio u kriptovalute te postao odgovorniji sa svojim financijama. U izazovnim vremenima, kaže, nastoji raditi više, a time i zarađivati više, kako se ne bi morao ničega odricati.

image

Ivan Radić, Apipet

foto Zvonimir Pavlinović
– Trošim više nego prije jer je sve skuplje, trudim se zaraditi više da tu razliku pokrijem, ostatak novca investiram. Ne nastojim uštedjeti apsolutno u ničemu jer vrijednost novca maksimaliziram jedino njegovim trošenjem. Sve mi je bolje osim držanja tog novca na računu – kaže Radić.

Na pitanje zašto je za ulaganje odabrao baš dionice i kriptovalute, Radić odgovara: 

– S obzirom na poznavanje tvrtki i pojedinih tehnologija najlakše mi je pratiti o čemu se radi i donositi procjene temeljem znanja. A i vjerujem da se radi o dobrom balansu rizičnog (kripto) i manje rizičnog ulaganja (dionice).

Njegova je ulagačka strategija jednostavna – slušati pametnije od sebe, ‘ne provjeravati dubinu vode s dvije noge‘, odnosno diverzificirati portfolio tako da kroz različite ekonomske faze prođe što bolje sa što manje rizika. Povrati su mu, kaže, zadovoljavajući.

– Dionice imaju stabilan povrat već zadnjih par godina od 20 do 50 posto godišnje, dok je kripto znatno volatilniji te ima svoje cikluse u kojima znatno raste i znatno pada, stoga u njega ne ulažem kontinuirano kao u dionice – ističe Radić.

Od ulaganja u dionice, obveznice, ETF-ove i neinvestirani keš sastoji se osobni investicijski portfelj Danijela Delača, člana Uprave brokerske kuće InterCapital.

image

Danijel Delač

foto
– Možemo ih grupno nazvati ulaganjem u vrijednosne papire. Dijelom je riječ o domaćim vrijednosnim papirima, a dijelom o inozemnim. Nemam klasičnu bankarsku štednju, kripto ulaganja, ne špekuliram s valutama, nemam ulaganja u umjetnine niti nekretnine za najam. Uplaćujem dobrovoljni mirovinski fond. Dio portfelja je u eurima, dio u dolarima. Zbog prirode posla ne ulažem u investicijske fondove nego portfeljom upravljam samostalno – objašnjava Delač, koji se već neko vrijeme drži iste investicijske politike, no povremeno mijenja vrijednosne papire u svom portfelju.

Što se tiče povrata, ima boljih i lošijih godina, kaže, a prema svom dugoročnom cilju ocjenjuje uspješnost.

– U četrdesetim sam godinama i portfelj različitih vrsta vrijednosnih papira je složen tako da prihvaćam srednji profil rizika i cilj mi je otprilike desetak posto prinosa godišnje u dužem roku. Još sam u fazi tzv. capital creation, a ne capital preservation. Izbjegavam špekulativna ulaganja i portfelj pokušavam bazirati na investicijama koje nude razuman odnos rizika i potencijala – ističe Delač.

Najvažnija je edukacija

O nekim novim oblicima ulaganja Delač trenutno ne razmišlja, no Radić, primjerice, razmišlja o ulaganju u nekretnine.

– Ne bih imao ništa protiv real estate ulaganja s ekonomske perspektive, ali to mi je jako dosadno osobno, a i malo skupo za ‘rekreativno‘ ulaganje čime se trenutačno bavim. Više bi me interesirala ulaganja u tvrtke ili pokretanje novih projekata, ali to nažalost vremenski još nisam u mogućnosti s obzirom na to da većinu angažmana potrošim na vlastito poslovanje – zaključuje Radić.

Milas, pak, ima u planu ponovno uložiti u osobni razvoj te upisati WSET najprestižniju svjetsku vinsku školu za edukaciju o vinu.

– Posljednjih nekoliko godina sam se privatno počela zanimati za vinsku industriju, želim ju bolje upoznati i razumjeti. Pričamo o industriji koja zapise polaže još od prije Krista te proizvodima koji u današnje vrijeme spadaju u svakodnevne prehrambene namirnice, a koje s druge strane tako malo ljudi zapravo istinski razumije. Kako prepoznati zašto je neko vino kvalitetnije od drugih, metode izrade, sorte, kako vrste tla i podneblje čine razliku? E to je umjetnost za mene, nešto što novac ne može direktno kupiti, nego volja, ljubav, ustrajnost te godine truda i rada. A tko zna, možda jednog dana budem imala kakav vinograd i malu vinariju. U svakom slučaju – edukacija je najvažnija stavka – mišljenja je Milas.

20. lipanj 2024 07:42