Ovogodišnji Svjetski dan štednje Hrvatska dočekuje u završnoj fazi ulaska u eurozonu s dosad najvećom razinom depozita građana kod banaka od 263,4 milijarde kuna, a od čega je gotovo 60 posto štednje u eurima.
Stopa rasta depozita kućanstava ubrzava od 2020. te je u kolovozu rasla po stopi od oko 10 posto i u ovoj će godini vjerojatno postati dvoznamenkasta zbog većeg priljeva prije konverzije kuna u eure. Naime, očekuje se da će većina građana svoju gotovinu do kraja godine položiti na kunske račune u cilju automatizirane konverzije po fiksnom tečaju i bez troškova. U prilog tome govori podatak da je gotov novac izvan kreditnih institucija u kolovozu ostvario najveći mjesečni pad još od uvođenja kune kao nacionalne valute.
Udio deviznih depozita u ukupnim depozitima iznosio je 59,4 posto (156,5 milijarde kuna), dok je udio kunskih štednih i oročenih depozita iznosio 7,1 posto (18,9 milijarde kuna).
Udio depozitnog novca, odnosno novca na transakcijskim računima građana, iznosio je 33 posto (88 milijarde kuna) u ukupnim depozitima kućanstava. Devizni depoziti su do ostali najvažniji oblik držanja sredstava građana kod banaka, a nakon pristupanja europodručju velika većina depozita bit će u domaćoj valuti – euru.
Sve veći dio ugovaranja poslova između potrošača i banaka te obavljanja platnih transakcija odvija uz pomoć modernih tehnologija elektronskim putem zahvaljujući bankama koje osiguravaju sigurnost i kvalitetu usluga uz kontinuirani tehnološki razvitak.
Tehnološke prilagodbe omogućile su postupno istiskivanje klasičnog internet bankarstva u korist zadavanja naloga putem mobilnih uređaja. Udjel naloga potrošača putem pametnih telefona iznosio je 10 posto početkom 2014., a prema zadnjim podacima dosegnuo je 75 posto.
Bankomatska mreža u Hrvatskoj najrasprostranjenija je u srednjoj i istočnoj Europi što će uvelike olakšati proces konverzije kune u euro te omogućiti građanima pristup gotovini u svakom trenutku.
Potrošači i dalje, u sve većoj mjeri, prepoznaju banke kao partnere koji u isto vrijeme jamče sigurnost i najbolji omjer kvalitete i cijene usluge.
Hrvatske banke imaju omjer kapitala koji je veći od 25 posto i prema tom kriteriju nalaze se među ponajbolje kapitaliziranima u svijetu. To je jamstvo sigurnosti štednje građana kao i sposobnosti banaka da kroz pružanje usluga i ponudu kredita podupru daljnji gospodarski oporavak, investicije i otvaranje novih radnih mjesta.