Prema posljednjim podacima središnje banke, krajem svibnja ukupni depoziti kod poslovnih banaka koji obuhvaćaju depozitni novac te štedne i oročene depozite iznosili su 371,5 milijardu kuna što je 5,8 milijardi kuna ili 1,6 posto više u odnosu na kraj 2021. Uz mjesečni rast (1,3 posto ili 4,9 milijardi kuna), godišnja promjena zabilježila je ubrzanje na 9,9 posto (u odnosu na 9,4 posto u travnju), navodi se u RBA analizi.
Na kraju promatranog mjeseca najveće promjene ponovno su zabilježene kod depozitnog novca, koji je dosegnuo 157,5 milijardi kuna čineći tako više od 42 posto ukupnih depozita. U odnosu na kraj prošle godine depozitni novac viši je 4,6 milijardi kuna dok su na godišnjoj razini nastavljene dvoznamenkaste stope rasta.
Naime, u odnosu na isti mjesec 2021. stanje depozitnog novca više je 22,7 milijardi kuna ili 15,2 posto. Dvoznamenkaste godišnje stope rasta ove kategorije depozita traju još od kraja drugog tromjesečja 2013. godine, a posljedica su visoke likvidnosti koja je utjecala na zamjetan pad pasivnih kamatnih stopa banaka koje tako više ne nude atraktivne povrate.
U takvim uvjetima komitenti banka raspoloživa sredstava uglavnom usmjeravaju u depozitni novac odnosno sredstva na tekućim računima raspoloživim na zahtjev. Ususret prihvaćanju eura kao jedinstvenog sredstva plaćanja moguće je prema kraju godine očekivati priljev osobito ove vrste depozita u poslovne banke s ciljem konverzije hrvatske kune eurom.
Ukupni štedni i oročeni depoziti nominalne vrijednosti 214,1 milijardi kuna zabilježili su povećanje za 1,9 milijardi kuna ili 0,9 posto u odnosu na kraj travnja dok su u odnosu na kraj 2021. bili viši 1,2 milijarde kuna ili 0,6 posto. Uz povećanje u odnosu na kraj godine, promatrano na godišnjoj razini valutni i oročeni depoziti bili su za 12,8 milijardi kuna ili 6,3 posto veći nego na kraju istog mjeseca 2021. Pritom treba primijetiti smanjenje kunskih štednih i oročenih depozita koji su u promatranom mjesecu spustili na 3,9 milijardi kuna (-12 posto godišnje).