Nakon što je početkom tjedna probio magičnu granicu od 3000 bodova, što je najviša razina još od daleke 2008. godine, dionički indeks Zagrebačke burze ovih dana nezaustavljivo se penje. Doprinos rastu indeksa dala je i ‘narodna dionica‘ Hrvatskog Telekoma (HT) gdje je posljednjih dana primjetan veliki skok prometa zbog programa otkupa vlastitih dionica uz dodatno smanjenje udjela države u našem najvećem telekomu. Trgovinski četvrtak označio je već šesti uzastopni dan rasta vrijednosti CROBEX-a koji je u četvrtak ojačao dodatnih 0,9 posto te se zaustavio na 3037 bodova.
Domaće dioničko mjerilo tijekom ovoga je tjedna ojačalo za dva posto, što je ovogodišnji rast CROBEX-a podiglo na 20 posto. Ako u nastavku godine održe ovakav tempo, hrvatske dionice i u 2024. mogle bi ostvariti godišnji rast iznad 25 posto. Podsjetimo, u 2023. hrvatski dionički indeks zabilježio je skok od 28 posto. Ostali dionički indeksi Zagrebačke burze ostvarili su još bolji rezultat. Uži CROBEX10 tijekom ove godine u plusu je 24 posto, a koliko je ove godine bilo isplativo uložiti u domaće dionice ponajbolje oslikava indeks CROBEXtr koji uračunava i isplaćene dividende. To je mjerilo u dosadašnjem dijelu 2024. skočilo za 23,5 posto.
Od važnijih sastavnica indeksa, odnosno onih s težinom iznad sedam posto, rastom se ove godine izdvajaju dionice iz grupacije Končara. Cijena Končar - Elektroindustrije ove je godine skočila senzacionalnih 126 posto i sada se na burzi za nju traži 422 eura. Končar je u četvrtak s rastom od 4,5 posto bio među izdanjima koja su predvodila rastom cijene, nakon što je u ponedjeljak poskupio više od sedam posto. Redovna dionica Končar - Specijalni i distributivni transformatori u 2024. je također udvostručila svoju vrijednost na sadašnjih 1760 eura, ali nije toliko i doprinijela skoku CROBEX-a. Naime, u indeks je uključena 18. ožujka nakon redovne revizije. U tom je razdoblju ojačala znatno skromnijih 25 posto.
Dvojac nezanimljiv ulagačima
Od ostalih ‘teškaša‘ u CROBEX-u, Zagrebačka banka i HT ove su godine poskupjeli 35, odnosno 30 posto, dok je turistička kompanija Valamar Riviera ostvarila znatno skromniji rast od sedam posto. Ni Adris grupa čiji se dio poslovanja sastoji od turizma ove godine nije osobito briljirao – cijena povlaštene dionice porasla je manje od šest posto i kreće se oko 60 eura. S druge strane, prehrambena industrija ove godine nije na cijeni kod investitora u hrvatske dionice, pa je vrijednost Atlantica na burzi pala za sedam, a Podravke za 5,8 posto.
Osim rasta cijene dionica koja je CROBEX lansirala iznad najviše razine u posljednjih 16 godina, pažnju privlači i pojačana likvidnost posljednjih dana. Samo tijekom ovoga tjedna promet je iznosio gotovo 20,5 milijuna eura, što je prilično blizu cjelokupnom rujanskom burzovnom prometu od 27 milijuna eura. Primjerice, u ponedjeljak je ukupni promet iznosio 8,8 milijuna eura, od čega je redovni promet dosegnuo 4,2 milijuna eura. Dan kasnije redovni promet iznosio je 4,6 milijuna eura uz 298 tisuća eura blok-prometa. Srijeda je pak donijela više od četiri milijuna eura redovnog prometa te 270 tisuća blok prometa. Četvrtak je donio smirivanje, pa je protrgovano vrijednosnicama za tri milijuna eura.
Za dobar dio ove likvidnosti zaslužna je dionica HT-a koja je od ponedjeljka do četvrtka, uključujući i blok promet, prikupila 8,6 milijuna eura prometa. Inače, milijunski promet tom vrijednosnicom nije zabilježen od 14. rujna prošle godine. Ovako velik promet ponajviše je rezultat HT-ova programa otkupa dionica. Kompanija je objavila kako je između 14. i 17. listopada otkupila više od 211 tisuća vlastitih dionica.
K tome, podaci portala Moje dionice pokazuju da već desetak dana svoj udjel polako smanjuje država putem Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP). Ta institucija trenutno posjeduje 1,04 milijuna HT-ovih dionica, što je 1,33 posto udjela. Početkom listopada CERP je držao 1,1 milijuna dionica, odnosno u posljednja dva tjedna prodao je nešto više od 67 tisuća komada.
Inače, u manjinskom portfelju CERP-a još je preostalo 143 kompanije, a vrijednost dionica u vlasništvu države procjenjuje se na 248,6 milijuna eura.