Još uvijek niže kamatne stope na oročenu štednju u hrvatskim bankama u odnosu na zapadnije članice eurozone potiču svojevrsnu renesansu domaćih investicijskih fondova, ali isključivo jedne vrste – obvezničkih fondova s dospijećem. S obzirom da je financijski regulator nedavno odobrio osnivanje i dva novčana fonda, ostaje za vidjeti hoćemo li uskoro svjedočiti i velikom povratku na scenu te, nekoć vrlo popularne vrste investicijskih fondova.
Početkom tjedna na Zagrebačkoj je burzi počelo trgovanje novim investicijskim fondom čijim se udjelima trguje na burzi (ETF) kojeg je uvrstio InterCapital Asset Management (ICAM). Fond pod nazivom InterCapital Euro Money Market naišao je na solidan odaziv investitora s obzirom da je u prva tri dana trgovanja prikupio više od 575 tisuća eura prometa.
Odobrenje za osnivanje prošloga je mjeseca dobio i novčani fond Eurizon Asset Managementa (nekadašnji PBZ Invest) pod nazivom Eurizon HR Cash. Prvenstveno će ulagati u depozite na novčanom tržištu Hrvatske, ali je prospektom predviđeno i ulaganje na tržištima Njemačke, Francuske, Nizozemske, Austrije, Italije ili Španjolske.
Podsjetimo, dugi niz godina novčani su fondovi bili najpopularnija vrsta među ovdašnjim ulagačima u investicijske fondove. Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), imovina novčanih fondova krajem 2018. iznosila je 7,1 milijardu kuna, od ukupnih 19,1 milijardu kuna.
Nestali sa scene
No, novčani fondovi naprasno su nestali sa scene 2019. godine stupanjem na snagu Uredbe o novčanim fondovima koja je pred društva za upravljanje stavila značajne zahtjeve u upravljanju tom vrstom fondova. Naime, Uredba je propisala dodatne i strože zahtjeve za novčane fondove, prvenstveno u odnosu na investicijsku politiku i vrednovanje imovine.
Postroženi su i zahtjevi za održavanje likvidnosti, u slučaju da se društva iznenada suoče s velikim brojem zahtjeva ulagača za povlačenje novca, a morali su udovoljiti i strogim zahtjevima za diverzificiranjem portfelja. Od 21 novčanog fonda koji su u to vrijeme postojali na hrvatskom tržištu, njih 19 je zatražilo preregistraciju u kratkoročni obveznički fond. Samo je za jedan fond - kojim je upravljalo tadašnje slovensko društvo Alta Skladi - zatražen nastavak poslovanja ‘po starom‘, ali se i taj fond ugasio do kraja 2021. godine.
S tadašnjim, nultim razinama kamatnih stopa i uz teret zahtjevne regulative, novčani fondovi uglavnom bi isporučivali negativan prinos, pa je njihova preregistracija bila poslovno logičan potez. Međutim, uz sadašnje, rekordno visoke kamatne stope ECB-a, situacija se stubokom mijenja. Tu tezu potvrđuju i iz Hanfe gdje ističu kako je regulativa kojom se uređuje poslovanje novčanih fondova stroža u odnosu na preostale investicijske fondove, ali smatraju kako su na (ne)postojanje novčanih fondova u zadnje dvije godine utjecale primarno tržišne okolnosti, točnije period niskih kamatnih stopa.
- S podizanjem kamatnih stopa ponovno se javio i interes za ovakvom vrstom fondova - tumače iz regulatora.
Ako promatramo trenutnu razinu nominalnih kamatnih stopa, trenutak za osnivanje novčanih fondova je povoljan, te očekujemo interes ulagatelja za ovu vrstu fondova, kaže Hrvoje Krstulović, predsjednik Udruženja investicijskih i mirovinskih fondova Hrvatske gospodarske komore.
- Znatan broj faktora utjecao je na iznimnu popularnost novčanih fondova nakon krize 2008., a jedan je i uključenost velikog broja ulagatelja, poduzeća, institucija i građana. Novčani fondovi imaju svoje značajno mjesto u upravljanju likvidnošću te se pojavljuju po prvi put nakon stupanja na snagu Uredbe EU o novčanim fondovima te upotpunjuju paletu fondova i proizvoda koji su na raspolaganju ulagateljima - kaže Krstulović.
No, osim oživljavanja novčanih fondova, ove godine svjedočimo pravoj eksploziji osnivanja obvezničkih fondova s ograničenim rokom trajanja. Trend osnivanja fondova s dospijećem započeo je još u 2022. godini. Tako je lani Hanfa izdala odobrenje za osnivanje 11 takvih fondova, dok je u prvoj polovici ove godine izdano odobrenje za osnivanje još 11 takvih fondova. Radi se o fondovima s ‘rokom trajanja‘ između dvije i pet godina, a ove godine osnovali su ih Erste Asset Management, Eurizon Asset Management, OTP Invest, Raiffeisen Invest i ZB Invest. Među fondovima odobrenima u 2023., ciljani godišnji prinos kreće se između 1,57 posto (koliko je navedeno u prospektu fonda Eurizon HR Target 2025 IV) i 3,50 posto koliko namjerava ostvariti OTP Multi USD 3.
Može se reći da ovakvi fondovi prvenstveno ciljaju ulagače kojima je bilo zanimljivo ulaganje u narodnu obveznicu. Naime, uplata novca u fondove s dospijećem moguća je samo dok traje javna ponuda, a ulagačima se preporuča da udjele drže cijelo vrijeme trajanja fonda kako bi ostvarili ciljani prinos. Kako pojašnjavaju iz Hanfe, društva za upravljanje u slučaju takvih fondova najčešće nastoje ulaganja strukturirati na način da se minimizira mogući gubitak glavnice (tzv. fondovi sa štićenom glavnicom).
- Međutim, važno je napomenuti kako takvi fondovi ne podrazumijevaju bilo kakvo jamstvo osim ako garancija neke vrste nije eksplicitno navedena. Navedene karakteristike ovih fondova zajedno s klijentima koji nisu skloni većem riziku značajno utječu na popularnost ovih fondova - ocjenjuju iz regulatora.
Prilika za banke
Sudeći po brojkama, odaziv ulagača nije izostao. Posljednje dostupno Hanfino mjesečno izvješće za rujan pokazuje da u kategoriji ‘ostali‘ – u koju ulaze i obveznički fondovi s dospijećem – leži 539,14 milijuna eura imovine. Samo otvoreni obveznički fondovi s neodređenim rokom trajanja imaju više imovine pod upravljanjem, 830,5 milijuna eura.
U financijskim se krugovima neslužbeno može čuti kako se djelomični razlog za takav val osnivanja obvezničkih fondova s dospijećem krije i u poslovnoj politici velikih banaka, u čijem su vlasništvu vodeća društva za upravljanje investicijskim fondovima. Naime, ponudom alternativnih proizvoda niske rizičnosti, time i prihvatljivih ulagačima koji preferiraju sigurnost oročene štednje, banke dijelom ublažavaju pritisak javnosti (i politike) da brže povećaju kamatne stope na štednju, posebno onu dužih ročnosti.
Financijski analitičar Darko Brborović ističe kako je logika društava za upravljanje kada su u pitanju obveznički fondovi s dospijećem ista kao i kod novčanih fondova – kamatne stope su na dovoljno visokoj razini da upravljanje tim fondovima bude isplativo. Tim više jer gotovo svi navode u prospektima mogućnost ulaganja na financijskom tržištu drugih članica eurozone, ali i SAD-a. ‘
- Rast prinosa vani je radikalniji nego kod nas - ističe Brborović.
Ono što već neko vrijeme upada u oči jest da novih dioničkih fondova – izuzev ICAM-ovog ETF-a koji prati kretanje rumunjskog burzovnog indeksa BET – ove godine uopće nema. U toj vrsti investicijskih fondova krajem rujna nalazilo se 339,5 milijuna eura imovine što je 32,2 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Prema mišljenju Darka Brborovića, dokle god je u Hrvatskoj ovako povoljan porezni tretman ulaganja u nekretnine, neće biti većeg interesa građana za ulaganje u financijske instrumente, posebice dionice. Stoga ni društva za upravljanje investicijskim fondovima nemaju motiva širiti ponudu u tom smjeru.
Hrvoje Krstulović kaže kako unatoč vrlo dobrim prinosima na dioničkim tržištima ove godine, ulagatelji i dalje preferiraju stabilnije prinose i predvidljiviji rezultat ulaganja koje nude obveznički fondovi s ciljanim prinosom do datuma dospijeća.
- Očekujemo u sljedećem razdoblju povećanje investicijskih planova (redovitih mjesečnih uplata) u dioničke fondove te kroz takvu vrstu ulaganja povećanje imovine dioničkih fondova, a posljedično i povećanje ponude različitih dioničkih strategija. Ulaganje putem investicijskih planova u dioničke fondove nudi razumno očekivanje sudjelovanja u porastu dioničkih tržišta (gospodarstva), djelomičnu zaštitu od inflacije te nižu osjetljivost očekivanog portfelja u različitim tržišnim okolnostima. Diljem razvijenijih zemalja ovo je jedan od uobičajenih oblika dugoročne štednje na tržištu kapitala za građane - naglašava Krstulović.
U Hanfi također ocjenjuju da društva za upravljanje očito nisu identificirala potrebu za takvim proizvodima. - Očigledno su prilike na tržištu i interes ulagatelja više pogodovali osnivanju fondova druge vrste, poput prethodno opisanih fondova sa štićenom glavnicom te novčanih fondova. U kontekstu povišenih kamatnih stopa te sklonosti riziku domaćih investitora ti su fondovi očito zanimljiviji ulagateljima - zaključuju iz Hanfe.