Većinski vlasnik Zagrebačke banke pronašao je zgodan način kako da oplodi svoj kapital po značajno višoj stopi nego što bi dobio da ga deponira kod Europske središnje banke (ECB), a financijsku korist od toga imat će i naša najveća banka. Zaba je ovoga tjedna na Zagrebačkoj burzi objavila obavijest o namjeri izdavanja desetogodišnje obveznice vrijednosti 160 milijuna eura, a u svrhu raspoređivanja kao instrumenta dopunskog kapitala. Prema tvrdnjama banke, obveznice će u cijelosti upisati talijanski UniCredit koji, podsjetimo, drži više od 96 posto Zabinih dionica.
Regulatorni zahtjev
Jednostavnije rečeno, radi se o obveznici koju banka izdaje kako bi zadovoljila regulatorne zahtjeve, konkretno MREL (engl. Minimum Requirement for own funds and Eligible Liabilities) zahtjev. Riječ je o međunarodnom standardu stvorenom 2013. kao jedne od pouka izvučenih iz globalne financijske krize 2008./2009. koja je zaljuljala dobar dio velikih svjetskih banaka. MREL zahtjev uredba je kojom se zahtijeva od banaka posjedovanje dovoljne količine vrijednosnih papira koji se mogu otpisati ili pretvoriti u kapital u slučaju sanacije banke. Izdavanje takvog duga nije posebna novost u ovdašnjim bankovnim okvirima - MREL obveznice već je ranije izdala Erste banke i Nova Ljubljanska banka.
Kako su pojasnili iz Zagrebačke banke, cilj izdanja je ‘optimizacija strukture kapitala i podrška daljnjem rastu poslovanja te očekivanim regulatornim promjenama‘. Pri tome dodaju kako izdavanje ove obveznice nema veze sa smanjenjem kapitala navedenom u financijskom izvješću objavljenom ovoga tjedna. - Navedeno izdanje nije povezano sa smanjenjem ukupnog kapitala i rezervi od 148 milijuna eura u polugodišnjim financijskim izvješćima budući da se navedeno smanjenje ne odražava u regulatornom kapitalu. Regulatorni kapital Zagrebačke banke povijesno se sastoji isključivo od redovnog osnovnog kapitala, pri čemu planiranim izdavanjem instrumenta dopunskog kapitala kao dijela regulatornog kapitala Banka prati uobičajenu praksu EU, ali i hrvatskog tržišta – ističu iz najveće domaće banke.
S obzirom da je izdavanje ovakvih obveznica ionako regulatorna obveza, za UniCredit i Zagrebačku banku ovo će biti ‘win-win‘ situacija. Što se tiče UniCredita, ulaganje od 160 milijuna eura praktički je simboličan iznos, a s obzirom da je većinski vlasnik Zabe, držanje tih obveznica praktički je i bez rizika. Ne treba zanemariti ni povoljan porezni tretman takve zarade. Iz Zabine perspektive, godišnja isplata kamate UniCreditu tretirat će se kao kamatni rashod kojim će se umanjiti osnovica poreza na dobit.
I do šest posto godišnje
Na pitanje o kuponu, odnosno kamatnoj stopi koje će obveznice donositi, iz Zabe tek otkrivaju kako će kuponska stopa biti definirana na datum izdavanja, kao varijabilna referentna stopa plus marža koja će biti izračunata na temelju trenutnih tržišnih uvjeta koji vrijede za tu vrstu instrumenta, dospijeće i valutu. Financijski analitičari u neslužbenom razgovoru ističu kako bi ova obveznica mogla donositi oko 200 baznih bodova više od istovjetne državne obveznice. Konkretno, oko 5,5 posto godišnje, a možda i šest, prema sadašnjim kretanjima na tržištu.
U tom slučaju, na račun UniCredita do 2034. slijevat će se oko devet milijuna eura godišnje. U odnosu na dividendu koju talijanski bankarski div povlači iz Zagrebačke banke, radi se o ‘sitnišu‘. Samo ove godine UniCreditu je isplaćena dividenda od 431,3 milijuna eura, na što je, doduše, morao platiti 12 posto poreza. No, tih 160 milijuna eura donosit će gotovo dvostruko viši prinos nego da su deponirani kod ECB-a koji trenutno daje 3,75 posto na prekonoćne depozite.