Dok su američki burzovni indeksi duboko u minusu za ovu godinu, europski bilježe rast, a raspoloženje ulagača je iznimno pozitivno
Kakve će i kome biti udarene carine, hoće li se rat u Ukrajini nastaviti ili dolazi (nepravedni) mir, je li Amerika pred novom ekonomskom krizom – dok investitore u američke vrijednosnice ova pitanja itekako brinu, s druge strane Atlantika sve je u ‘ružičastim‘ tonovima. S obzirom da su globalna dionička tržišta (uglavnom) u ravnoteži, financijski analitičari sve glasnije ukazuju na veliki raskorak između europskih i američkih indeksa. Dok S&P 500 u dva i pol mjeseca ove godine bilježi pad pet posto, a Nasdaq potonuće od gotovo 10 posto, europski STOXX 600 ojačao je gotovo sedam posto. Još bolji rezultat bilježi njemački indeks DAX koji je u plusu čak 14 posto.
Još je bolja situacija na Hongkonškoj burzi: indeks HSI ove je godine u plusu gotovo 18 posto. Mjerilo Šangajske burze u blagom je porastu od 0,5 posto, ali i to je odličan rezultat u odnosu na američka dionička tržišta. Kao što je poznato, na Wall Streetu već tri tjedna traje velika rasprodaja dionica koja je snizila cijene najpopularnijih izdanja i za trećinu. Nasdaq, indeks nakrcan tehnološkim dionicama, u odnosu na najvišu vrijednost iz sredine prosinca od 20.100 bodova istopio se za 14 posto, čime je duboko u fazi korekcije koja se definira kao pad od najmanje 10 posto. S&P 500, prema zaključnoj vrijednosti od utorka, na rubu je ulaska u korekciju.
Istopljena vrijednost Japana
Nakon goleme rasprodaje američkih dionica u ponedjeljak, u odnosu na rekordnu vrijednost u veljači tržišna kapitalizacija kompanija iz sastava S&P-a 500 istopila se za vrtoglavih četiri bilijuna dolara. Za ilustraciju, to je približna vrijednost cijelog japanskog gospodarstva. Da je situacija ozbiljna, svjedoči i podatak Goldman Sachsa da je izloženost hedge fondova dionicama najmanja od izbijanja pandemije koronavirusa početkom 2020. godine. Unatoč žestokoj rasprodaji, američke dionice još su uvijek prilično skupe. Prošloga petka omjer cijene i zarade indeksa S&P 500 iznosio je 21, dok dugoročni prosjek iznosi malo manje od 16, prema podacima LSEG Datastreama.
Nisu samo dionice stradale; zbog sve većih sumnji u snagu američkog gospodarstva, pali su i prinosi na obveznice SAD-a, a i oslabio je dolar. Najnoviji udarac američkom tržištu došao je u utorak od strane analitičara britanske banke HSBC. Oni su snizili perspektivu američkih dionica na ‘neutralnu‘, a povećali očekivanja za europske dionice. No, valja naglasiti kako su istaknuli kako to ne znači da američke dionice više nisu dobra prilika, već da europske dionice u ovom trenutku mogu ponuditi bolju zaradu.
Dio američkih analitičara ovakav skok cijena europskih dionica smatra neutemeljenim, ponajprije jer carinski rat u koji je krenula Trumpova administracija imat će ponegdje još gore posljedice po europske kompanije nego američke. Jedan od poznatijih pesimista među američkim analitičarima, Marko Kolanović, u objavama na LinkedInu ističe kako je nelogično da europskim dionicama odgovara baš svaki scenarij; uvođenje carina, njihova suspenzija, daljnji rat u Ukrajini ili dolazak primirja. U tom kontekstu spomenimo da su europski indeksi porasli (nakon podneva STOXX 600 za 1,1, a DAX za čak 1,8 posto) i u srijedu nakon vijesti da je Europska komisija odgovorila carinama na američko tarife na čelik i aluminij.
Zanemaruju se fundamenti
Marin Onorato, partner u društvu za upravljanje investicijskim fondovima Mathematica Capital Partners i kolumnist Lidera smatra da će carine sigurno štetiti i američkim i europskim kompanijama, ali su investitori u europske dionice bili spremni na carine praktički kada je Trump osvojio izbore i to je vjerojatno već bilo uključeno u cijenu dionica. - Cijene dioničkih indeksa su posljednjih mjesec dana vrlo kolebljive, pa ne bih previše značaja dao dnevnim pomacima. Sentiment je u Americi trenutno vrlo negativan dok je u Europi ekstremno pozitivan, pa se sve vijesti treba gledati kroz tu prizmu. Ponekad je sentiment toliko pozitivan da se fundamentalni faktori zanemare, ali to uglavnom ima vrlo konačan vijek trajanja – ocjenjuje Onorato.
Na čemu se onda temelji toliki optimizam na europskim burzama? Onorato kaže kako je nekoliko razloga za ogromnu divergenciju dioničkih indeksa u SAD-u i Europi. - Prvi je sentiment koji je bio vrlo negativan za Europu te pozitivan u SAD-u te je većina investitora bila jako izložena Americi u odnosu na Europu. Već početkom godine je Larry Fink, prvi čovjek BlackRocka, rekao kako je Europa ‘jeftina‘ i kako se treba polako prebacivati iz američkih skupljih dionica u europske vrijednosnice. Nadalje, početkom godine je Donald Trump najavio kraj rata između Rusije i Ukrajine što je bio pozitivan signal za europske kompanije. I treće, uključila se europska politika s planovima o ulaganju u europsku obranu, infrastrukturu i velikom zaduživanju kako bi se potaknuo ekonomski rast EU-a koje je zapravo potaknuo sam Trump. Ova tri argumenta bila su savršeni vjetar u leđa za ovakav superioran performans DAX-a i ostalih europskih dioničkih indeksa koji su valuacijski zaista jeftiniji od američkih dionica – naglašava Onorato.
Još jedan dobar pokazatelj sentimenta je i kamatni diferencijal između SAD-a i Njemačke koji se dramatično smanjio u posljednjih 45 dana, dodaje ovaj analitičar. - S jedne strane imate usporavanje gospodarstva i manje trošenje države dok je u Europi sada (očekivana) obrnuta priča – kaže Onorato.
Tektonska promjena
Proslavljeni ekonomski analitičar Mohamed El-Erian u kolumni za Financial Times navodi tri razloga za dramatični zaokret u percepciji ulagača kad su u pitanju američke dionice te njihovi europski i kineski pandani. Prvi je rastuća zabrinutost za buduće stanje američkog gospodarstva. Kad je riječ o ‘američkim‘ razlozima, dio analitičara smatra kako se ovdje ne radi samo o pukom makroekonomskom stanju, već o tektonskoj promjeni u američkom tretmanu partnera i saveznika. Poimanje SAD-a kao pouzdanog trgovinskog partnera sada je prošlost. Osim toga, Trumpova administracija u sklopu mjera proračunske štednje najavila je drastično smanjenje državnih poticaja gospodarstvu. Tako je nedavno ministar financija Scott Bessent kazao da će američka ekonomija proći ‘detox razdoblje‘, odnosno odvikavanje od državnog novca.
Ako se tako gleda na stvari, aktualni pad američkih dionica možda i nije tek puka, zdrava korekcija prenapuhanih cijena. Možda se radi o cjelokupnoj promjeni paradigme poslovanja američkih kompanija koja će bez ubrizgavanja državnog novca zasigurno biti bolna.
- Ukoliko Trump i njegov kabinet nastave s rezanjem državne potrošnje, to će sigurno imati veliki utjecaj na ekonomiju i posljedično financijska tržišta o čemu smo i pisali u zadnjoj kolumni. Amerika je u posljednjih nekoliko godina naviknula potrošače na ogromnu potrošnju i sada je skidanje vrlo teško. To pitanje stoji, samo koliko će Trump biti ustrajan u planovima jer će glasačima biti sve teže. Odgovor na to pitanje nemam, a mislim da ga nema niti sam predsjednik SAD-a – kaže Onorato.
Kineski odgovor
Uz otpuštanje dužničke kočnice, El-Erian smatra kako investitori vjeruju da će Kina na američki carinski udar, ali i na svoje unutrašnje ekonomske probleme odgovoriti usmjerenijim politikama. Te nade utemeljenje imaju u vijestima s početka ožujka, kad je održano zasjedanje Kongresa Komunističke partije. Na njemu su najavljeni dodatni fiskalni poticaji kako bi se potaknula osobna potrošnja i ublažio utjecaj američkih carina. Podsjetimo, Trumpova administracija uvoz kineske robe opteretila je s dodatnih 10 posto carine, a kineske kompanije na to tržište izvoze robe za 400 milijardi dolara. Uz pet posto ekonomskog rasta u ovoj godini, kineska vlada planira i deficit proračuna od četiri posto. Središnja vlada namjerava se dugoročno zadužiti za 179 milijardi dolara.
Osobna potrošnja u Kini već dugi niz godina zaostaje za zapadnim standardima, ali je i uzrok ekonomskih neravnoteža. Potrošnja kućanstva iznosi, naime, manje od 40 posto vrijednosti gospodarstva, što je čak 20 postotnih bodova manje od globalnog prosjeka. S druge strane, kineske investicije više su za 20 postotnih bodova od svjetskog prosjeka. Za dodatno kapitalno ojačavanje najvećih državnih banaka izdvojit će se više od 70 milijardi dolara.
Burzovna trava očito je zelenija izvan Wall Streeta. Za sada.