Klub izvoznika
StoryEditor

Smirivanje rasta proizvođačkih cijena smirilo i nominalno napuhavanje rasta izvoza

18. Ožujak 2023.
Nominalno je vrijednost izvoza u siječnju ove godine 13 posto veća nego u prvome lanjskome mjesecu, ali kad se ta vrijednost deflacionira proizvođačkim cijenama, procjena govori o rastu od 5,1 posto

Usporavanje gospodarske aktivnosti u Europskoj uniji u posljednjem prošlogodišnjem kvartalu, uključujući pad u Njemačkoj i Italiji, utjecalo je i na usporavanje rasta hrvatskog izvoza, kako na kraju prošle godine tako i početkom ove. Nakon što je stopa rasta izvoza u prvih devet lanjskih mjeseci u prosjeku iznosila oko 34 posto, u posljednja je tri mjeseca pala na dvadesetak posto, u prosincu tek na 11,5 posto, a u siječnju ove godine, prema prvim podacima Državnoga zavoda za statistiku, na 13 posto u odnosu na isto razdoblje godinu prije.

Ukupno je vrijednost hrvatskoga robnog izvoza u prošloj godini porasla za rekordnih 30,4 posto i dostigla gotovo 24 milijarde eura. Taj podatak, međutim, više govori o rekordnom rastu cijena izvozne robe nego o stvarnom povećanju. Prema raspoloživim Eurostatovim podacima koji se odnose na prvih deset lanjskih mjeseci u kojima je vrijednost izvoza bila povećana za 33 posto, volumen izvoza u isto je vrijeme porastao je za samo 3,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2021. U siječnju ove godine izvoz je vrijedio blizu 1,7 milijardi eura.

– Zasad je od kraja prošle godine vidljivo smirivanje rasta inflacije proizvođačkih cijena, čije su godišnje razine u siječnju bile na najnižim razinama od sredine 2021., pa one nešto manje utječu na nominalno napuhavanje razine vrijednosti izvoza, odnosno na razinu nominalnog rasta. Ipak, realni rast još je upola niži od nominalnoga, jer kada deflacioniramo ukupnu vrijednost izvoza proizvođačkim cijenama na inozemnom tržištu, procjenjujemo da je vrijednost izvoza u siječnju rasla za 5,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine – komentira HGK-ov glavni ekonomist ​ Goran Šaravanja.

Isti trendovi, ali mnogo izraženije, odnose se i na robni uvoz. Vrijednost uvoza u prošloj godini, prije svega pod velikim utjecajem rasta cijena energenata, sirovina i hrane, premašila je 41,5 milijardi eura, što je bio rast od 46,4 posto na godišnjoj razini. U siječnju ove godine rast uvoza opet je gotovo dvadeset posto veći nego u istome lanjskome mjesecu, a vrijedio je više od tri milijarde eura. Brži rast uvoza od izvoza dodatno je smanjio pokrivenost uvoza izvozom, na samo 54,9 posto, i to nakon što je prošla godina završila sa zabrinjavajuće visokim vanjskotrgovinskim deficitom od čak 17,6 milijardi eura.

02. ožujak 2024 14:10