Nikomu od političkih aktera nije u interesu samouništiti se, odvesti zemlju u ponor građanskog sukoba i kaosa koji su izazvale politike koje svoj sadržaj iscrpljuju u etiketiranju i demonizaciji političkih protivnika. No od ruba ponora do povratka demokraciji kakva je nekad bila dug je, kompleksan i neizvjestan put
Neuspjeli atentat na bivšeg predsjednika i aktualnog predsjedničkoga kandidata Donalda Trumpa nije samo događaj koji će odrediti ili barem supstancijalno utjecati na rezultate američkih izbora. To je događaj koji će utjecati na politički razvoj i budućnost demokracije u Americi, kao i na buduće političke trendove u svijetu koji dijeli zapadne, demokratske vrijednosti. Uključujući i Europu. No pitanje je u kojem će smjeru ići utjecaj: u smjeru širenja straha, potonuća u kaos i u konačnici kraja demokracije? Ili u smjeru ujedinjavanja oko temeljnih nacionalnih interesa, prema politici koja se neće iscrpljivati demonizacijom protivnika, već se vratiti sadržaju, a sadržajne će razlike regulirati demokratska procedura? Ukratko, alternativa kaosu povratak je demokraciji kakva je nekad bila.
Obje su opcije i dalje otvorene. Još koji nepredvidivi metak, poput onih koje je prema bivšem predsjedniku Trumpu na predizbornom skupu u Butleru iz zasad još neutvrđenih motiva ispalio mladi atentator Thomas Matthew Crooks, može okrenuti tijek povijesti. No istinski vjerujem u ovu drugu opciju, opciju pozitivnog razvoja i povratka demokracije kući. Jer, nikomu od političkih aktera nije u interesu samouništiti se, odvesti zemlju u ponor građanskog sukoba i kaosa koji su izazvale politike koje svoj sadržaj iscrpljuju u etiketiranju i demonizaciji političkih protivnika. No od ruba ponora do povratka demokraciji kakva je nekad bila dug je, kompleksan i neizvjestan put.
Metak otrežnjenja
Prvi učinci atentata na predsjedničkoga kandidata Trumpa otvaraju put prema pozitivnom razvoju. Kao da se u američkome političkom vrhu dogodilo otrežnjenje, svijest da su na rubu ponora. Predsjednik i (zasad i dalje) demokratski predsjednički kandidat Joe Biden pozvao je naciju na jedinstvo poručivši da političkom nasilju nema mjesta u Americi. Odmah nakon atentata nazvao je svoga republikanskog protukandidata Trumpa. Prva dama Jill Biden nazvala je svoju prethodnicu Melaniju Trump. Donald Trump promijenio je svoj govor za Republikansku nacionalnu konvenciju davši prednost jedinstvu nacije pred obračunom s Bidenom. Retoriku su drastično promijenili čak i lijevo-liberalni mediji, praktički cijeli medijski mainstream, koji su bili udarna šaka demokrata za demonizaciju bivšeg predsjednika Trumpa i njegovih političkih sljedbenika. Obavještajno-sigurnosna zajednica, čije je slabosti atentat razotkrio na najdrastičniji način, ubuduće će, sigurno, biti mnogo budnija u prevenciji takvih iznenađenja…
Međutim, izborna kampanja koja se zahuktava podrazumijeva nesmiljenu političku bitku glavnih takmaca. To je bit demokracije kakva je nekad bila. Tako će i ovi umirujući pozivi na jedinstvo nacije nužno biti relativizirani u sljedećih nekoliko mjeseci. Poziv na jedinstvo odnosi se samo na zaštitu temelja države i poretka, a nadgradnja je poprište političke borbe u kojoj su nakon atentata Trumpu i republikancima širom otvorena vrata za izbornu pobjedu. Prisebnost, hrabrost i borbenost koje je na javnoj sceni Trump pokazao neposredno nakon atentata, snimke događaja u stvarnom vremenu, uključujući i onu ikonsku fotografiju okrvavljena bivšeg predsjednika s borbeno stisnutom šakom ispod američke zastave, otvaraju prostor Trumpu da se u nastavku kampanje postavi kao spasitelj i ujedinitelj nacije. To je prije samo tjedan dana izgledalo nemoguće. S oslabljenim Bidenom, unutarstranačkim bitkama za novoga kandidata i personalno siromašnim bazenom mogućih nasljednika, demokratima je nakon atentata dodatno sužen manevarski prostor za izbornu pobjedu.
‘Bijeli Obama‘
Trumpov tim otišao je i korak dalje prema budućnosti imenovavši za svoga potpredsjedničkoga kandidata 39-godišnjeg Jamesa Davida Vancea, koji je prema Trumpovim riječima – oživotvorenje američkog sna. J. D. Vance, dječak iz disfunkcionalne radničke obitelji u američkoj provinciji koji je doktorirao pravo na Yaleu, bio marinac u Iraku, s trideset godina napisao autobiografiju koja je postala bestseler, postao uspješan poduzetnik za rizična ulaganja usmjerena na gospodarski i socijalni oporavak američke provincije, da bi s 37 godina bio izabran za senatora (Ohio), danas ima velike izglede postati republikanski ‘bijeli Obama‘, suprotnoga političkog predznaka, za četiri godine. Kad se odmaknemo od dnevnih vijesti, izgleda kao da dolazi vrijeme velikoga američkog reseta pod republikanskom administracijom. Dakako, uvijek se treba čuvati – metka.