Slovenske mjere za spas slovenskog gospodarstva, takozvani 'megazakoni', naišle su na instant odobravanje kod dijela populacije uz komentare koji potvrđuju da je kod susjeda uvijek trava zelenija i da bi se hrvatska Vlada trebala ugledati na susjede. Međutim, prepisivanje mjera za Andreja Grubišića, osnivača i partnera u tvrtki za financijsko savjetovanje Grubišić & Partneri ne dolazi u obzir.
Donosimo njegovu analizu slovenskih mjera zajedno s konstruktivnim prijedlozima mjera koje bi trebalo poduzeti kako bi se privatni sektor zaista spasio od utapanja u posljedicama krize uzrokovane pandemijom koronavirusa.
Populističke mjere
Zakonski paket mjera, neslužbeno vrijedan tri milijarde eura, koji je predstavio slovenski premijer Janez Janša, a u petak bi trebao u parlamentarnu proceduru. Jedna od mjera je da će država iduća dva mjeseca subvencionirati poslodavcima plaće za radnike "na čekanju" zbog zastoja u proizvodnji, te umjesto poslodavaca uplaćivati za te radnike doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, a isto tako i nadoknade za vrijeme bolovanja.
- To se samo kolokvijalno kaže da će uplaćivati država, ali ne plaća država ništa. Ona od nekud mora uzeti novce, uzima ih od gospodarstva i onda dolazimo do toga da to plaćaju drugi porezni obveznici. Drugi porezni obveznici će vašim djelatnicima isplaćivati plaću. Država je transmisijski mehanizam. To je kao kad kažemo da poslodavac mora platiti poreze i doprinose, istina je da ih on mora uplatiti, ali ekonomski nositelj tog troška je djelatnik, to su njegovi novci. Prava istina je da je država rekla mi ćemo vam proslijediti novce drugih poreznih obveznika. Mislim da to nije dobar mehanizam, on zvuči populistički u smislu da se tu država javlja kao spasiteljica – kritičan je Grubišić.
Prava mjera - porezno rasterećenje
Puno bolja mjera bila bi, smatra on, porezno rasterećenje privatnog sektora u Sloveniji, kao i u Hrvatskoj. Tako bi novci ostali privatnom sektoru koji ih potom može raspodijeliti između sebe na optimalan način.
- To porezno rasterećenje mora doći na nediskriminirajući način, što znači da država ne treba birati sektore kojima će omogućiti poseban porezni tretman nego treba smanjiti poreze apsolutno svima. U ovom akutnom trenutku to smanjenje poreza treba doći u obliku stopostotne porezne olakšice. Dakle, smanjiti ga na nulu tijekom dva naredna mjeseca. To je ista mjera koju predlažem i u Hrvatskoj, za sve, ne samo za one koje država proglasi podatnima za to jer je to diskriminacija – navodi taj financijski stručnjak.
Pozitivna državna intervencija
Budući da se protivi isplati plaća odabranima direktno iz državnog proračuna, zalaže se i za linearni povrat poreza.
- Treba ići s linearnim povratom poreza, što znači da država svim zaposlenima u privatnom sektoru iduća mjesca isplatiti xyz eura mjesečno, koja će se zvati povrat poreza, a ne naknada ili plaća. Na taj način će se kreirati najpravedniji mogući pristup koji neće diskriminirati nikog od poslodavaca ni od posloprimaca kao posljedicu odluke nekog državnog birokrata tko bi i koliko novaca trebao dobiti. Stopostotna porezna olakšica za sve hrvatske poslodavce u naredna dva mjeseca i ista takva mjera za sve posloprimce u privatnom sektoru privatnom sektoru bez diskriminacije, drastičnim reduciranjem porezne presije u kombinaciji s povratom poreza sredstva dodatno vraća u novčani tok – objašnjava Grubišić kako bi trebala izgledati prava pozitivna državna intervencija kojom država nije uzela nekome kako bi nekome dala.
Posljedice krize tek će se utvrđivati
Odabirom podatnih vuku se diskriminatorni potezi, tvrdi on i obrazlaže kako se posljedice krize na biznise ne mogu kvantificirati sada, jer će mnogima one tek doći će s vremenom.
- Ni Hrvatska ni Slovenija ne može u postojećim brojevima privatnih biznisa vidjeti pravu magnitudu problema. Ako je nekome pao prihod u prva tri mjeseca, a nekome nije, to ne znači da netko u krizi prolazi bolje ili lošije jer moramo gledati što će biti za šest mjeseci ili godinu dana. Ako je pad poslovanja ili nije pad, to ne znači da mene ne čeka problem jer sam u drugoj branši, ali potreban je vremenski odmak da efekti toga postanu vidljivi. Imate kompanije koje su se ponašale na drugačiji način, na primjer ili nisu bile rastrošne ili nisu imale visoke investicije,uglavnom ponašale su se tako da imaju relativno solidnu rezervu gotovine i možda neće otpustiti nikoga sada, ali ne znači da neće u tri ili šest mjeseci. U tom smislu sve te mjere koje biraju kome će se dati novac su diskriminatorne i to je primjer negativnog državnog intervencionizma – govori osnivač tvrtke Grubišić&partneri.
Smanjenje plaće Vladi i dužnosnicima
Što se tiče prijedloga da se svim dužnosnicima, uključujući članove parlamenta i vlade te nadzornih odbora tvrtki s državnim udjelom za 30 posto smanje plaće za trajanja krize, kaže da je potez dobar i da trebaju slijediti i plaće drugih u javnom sektoru.
- S obzirom na to da se Slovenija pristala odreći dijela priljeva, imat će manje priljeva u proračunu i morat će rezati. To će na kratki rok nadomjestiti zaduživanjem, a taj dodatni dug, koji će se i u Hrvatskoj sigurno dogoditi jer će se mjere morati promijeniti, jednim će se dijelom morati kompenzirati smanjenjem troškova. To smanjenje plaća je simbolično jer obuhvaća mali broj ljudi, troškovne prilagodbe će morati doći na puno većim masama. Trebat će smanjiti masu plaća za 10 ili 20 posto. Moraju odlučiti hoće li to biti kombinacija otpuštanja i smanjivanja plaća ili jedno i drugi i odlučiti kome i koliko – upozorava na ozbiljna vremena pred nama.
Dodaci za liječnike i druge službe
Grubišić nije bezuvjetno blagonaklon ni prema slovenskim mjerama kojima bi zaposleni u zdravstvu, civilnoj zaštiti i drugim ključnim službama i servisima zbog radnog opterećenja omogućili dodatke na plaću u iznosima od 10 do čak 200 posto u odnosu na osnovicu.
- Podržavam nagrađivanje koje je u velikoj mjeri bazirano na meritokratskim principima, ali tu ima puno populizma. Istovremeno, uz veliko poštovanje prema ljudima koji to rade, to je ipak njihova profesija. Nadalje, znači li to da su liječnici i vatrogasci preplaćeni kada nisu ovakvi tektonski poremećaji? Neće svih 30 godina radnog staža imati normalan dan, ima dana koji su sporiji i (vrlo malo toliko) intenzivnih dana kao što su ovi sada. Realno, to bi već trebalo biti uračunato u njihovim primanjima. Dizanje naknada njima na kratki rok neće ekonomski puno toga promijeniti, ali ima dosta političkog PR-a kada se komuniciraju takve poruke – jasan je Grubišić koji time nema namjeru umanjiti njihovu važnu ulogu u borbi s globalnom zdravstvenom krizom, ali tvrdi da treba biti objektivan u smislu da određeni dijelovi zdravstvenog sustava koji se bave 'redovnim i svakodnemim' pregledima i zahvatima, a koji nisu kritični i hitni, zapravo imaju smanjen obujam posla zbog mogućnosti širenja virusa. Dakle, rezonira on, nije cijeli sustav ni svi zaposleni u izvanrednim okolnostima u toj mjeri kao što se možda stječe dojam. Postoje skupine koje rade u iznimnim okolnostima, ali ih se ne smije koristiti u PR svrhe, a može ih se nagraditi da to ne ide na sva zvona.
Međutim, njegovo viđenje je kako bi liječnici i medicinske sestre mogli ostvariti trajno veće plaće kada bi se sustav drugačije organizirao.
- Mislim da bi svi liječnici i medicinske sestre u Hrvatskoj, kada bi se reducirali brojni nepotrebni i nesuvisli troškovi od strane države, dobili priliku imati do 3.000 kuna višu plaću, nego što će sada dobiti u ova dva mjeseca. Stoga smatram da je to politički PR. Ne kažem da je to loše, samo treba shvatiti magnitudu i širi kontekst. Zapravo je puno bolje za te ljude da imaju deset posto veću plaću za normalnih vremena, nego da im netko dođe s populizmom evo dvostruko veća plaća za ova dva mjeseca. Mažu oči da su dobri prema vama, a ne čine dovoljno da im bude generalno bolje – zaključuje Grubišić.