Izmjenama Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom određeno je sedam skupina gospodarskih i javnih subjekata koji će plaćati fiksnu cijenu odvoza smeća. No u tih sedam skupina zajedno su smješteni oni koji ni po čemu nisu slični
Na prošlotjednom Susretu gradonačelnika i poduzetnika '48 sati' jedna od tema bila je gospodarenje otpadom, što je izazvalo žustriju raspravu između predstavnika Ministarstva zaštite okoliše i energetike i Udruge gradova u RH. Gradonačelnici nisu zadovoljni, ali na marginama moglo se čuti da ni poduzetnici nisu zadovoljni izmjenama Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom koje su stupile na snagu sredinom rujna i koje dosta diskriminiraju neke poduzetnike.
U prilogu izmjena Uredbe poduzeća i obrti (uz javne ustanove i tsl.) razvrstani su kao gospodarske djelatnosti u sedam skupina i bacimo li pogled na taj prilog, zaista se čini da sustav nije dobro posložen i da će neki poduzetnici i obrtnici plaćati više nego što plaćaju drugi. Čini mi se da su samo I., V. i VII. skupina dobro posložene, odnosno da tu nema diskriminacije poduzetnika.
Primjerice, u II. skupini istu će fiksnu cijenu otpada plaćati kiosci za prodaju tiskovina i duhanskih proizvoda i stolar, automehaničar, autolimar, ribarski obrti, keramičar i, budimo pošteni, kiosci sigurno nemaju toliku količinu otpada kao spomenuti obrti. Ali tu nije kraj jer u tu skupinu ubrajaju se i industrijske djelatnosti s proizvodnim pogonima, pa se može zaključiti da su zakinuti ne samo kiosci nego i spomenuti obrti koji stvaraju ipak manje otpada od industrijskih pogona.
Varijabilne cijene
Treća se skupina na prvu čini ujednačenom (restoran, gostionica, zdravljak), ali, ipak, dok čitate, na kraju naletite da su u njoj i trgovački centri. Nema logike, uzmemo li u obzir da u trgovačkim centrima, izuzmemo li sve butike i trgovine, štandove, imamo po nekoliko objekata brze i kuhane hrane, i sad će neka slastičarnica ili kušaonica plaćati jednaku fiksnu cijenu kao trgovački centar. I baš kad je u pitanju trgovački centar, spominje se jednako tako u IV. skupini (ako ne nude gotova jela), i to u rangu s mesnicama, ribarnicama, prodavaonicama mliječnih i suhomesnatih proizvoda, pa se jednako diskriminiraju mesnice, ribarnice itd. u odnosu na trgovački centar.
U VI. su skupini korisnici (pravne i fizičke osobe – obrtnici) koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost i pružaju uslugu smještaja (kamp, hotel, hostel, prenoćište i slično), ali, ruku na srce, jedno prenoćište, pa i hostel, stvaraju manje smeća od kampa i hotela.
Jasno je da su to samo fiksne cijene odvoza smeća, varijabilne će komunalne tvrtke donijeti sljedeće godine, što će ipak donekle ublažiti taj nerazmjer između velikih i malih koji moraju plaćati istu fiksnu cijenu. Jasno je i to da se ne može sve posložiti idealno, odnosno nemoguće je za svakog posebno odrediti cijenu. Doduše, kako su mi odgovorili u Zagrebačkom holdingu, postoji mogućnost da se smanji cijena na način rjeđeg odvoz smeća, primjerice ako nekom obrtu odvoze smeće triput u tjednu, a obrtnik zatraži da se odvozi dvaput.
Zašto samo sedam skupina?
No oni u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike koji su pripremali Uredbu (potpisao ju je premijer Andrej Plenković) vodili su se prema djelatnosti umjesto da su uz taj primjenjivali i druge kriterije, primjerice veličinu objekta ili vrstu otpada. Bilo bi bolje da su osim tih sedam skupina napravili deset ili petnaest, pa i dvadeset ako treba, jer, iako ne tvrdim da je tako, ovako posložene skupine gospodarskih subjekata kao da govore o tome da se ljudi u Ministarstvu nisu baš pretrgnuli da odrede tko ide u koju skupinu i da je to bilo najlakše napraviti po djelatnostima.
Ipak, može se sve popraviti izmjenama Uredbe, pa s obzirom na to da svjedočimo nezadovoljstvu poduzetnika time kako je napisana, bilo bi lijepo da u Ministarstvu zaštite okoliša još jednom razmotre tu mogućnost i ponude je premijeru na potpis. 
POST SCRIPTUM
Plaćanje odvoza smeća za građane koji stanuju u stambenim zgradama također će biti komplicirano i moglo bi čak pogoršati susjedske odnose. Poput poduzetnika, i oni će osim fiksnog imati varijabilni dio cijene koji će ovisiti o količini smeća u kontejneru. Zamislimo situaciju: stanar A uredno razvrstava biootpad i papir te baca nerazvrstani otpad u kontejner. Stanar B baca i papir i biootpad te ostali otpad u kontejner. Prema logici, stanar A trebao bi manje plaćati odvoz otpada od stanara B. No hoće li to zaista biti tako? U Zagrebačkom holdingu odgovaraju mi da se korisnici sami moraju dogovoriti koliki će udio u spremniku tko plaćati jer komunalci ne mogu znati 'navike svakoga korisnika'. A znamo da nas ima svakakvih.