Samozaposleni poduzetnici, ujedno direktori svojih malih tvrtki, nemaju pravo na naknadu dijela neto plaće ako zatvore svoju tvrtku zbog aktualne pandemije. Iako bi im Vlada trebala izaći ususret, ovo nije prvi put da griješi prema toj kategoriji poduzetnika
Kad sam prošlog petka razgovarao s Andrijom Klarićem, vlasnikom teretane za sportsku rekreaciju Quantum Premium Gym, podsjetio me na problem da samozaposleni koji su u svojim tvrtkama i direktori nemaju pravo na isplatu plaće iz fonda namijenjenog radnicima čija je tvrtka otišla u stečaj. Umjesto da tu dosadašnju pogrešku ispravi u Zakonu o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca, najnovijom mjerom da se samo radnicima isplati dio neto plaće zbog posljedica aktualne pandemije, a ne i samozaposlenima, Vlada drugi put griješi prema njima.
Zaboravljeni mikropoduzetnici
Klarić je bio ogorčen, objavio je post na Facebook grupi Inicijativa 'Glas poduzetnika' u kojem se pita je li hrvatska vlada zaboravila male i mikropoduzetnike koji su morali zatvoriti svoje tvrtke zbog aktualnog širenja zaraze. Naime, knjigovođa mu je rekao da za njega nema potpore za zaposlene koji su morali ostati kod kuće zbog smanjenog obujma posla u svojim tvrtkama, a razlog je taj što je kao samozaposleni ujedno direktor u vlastitoj tvrtki.
Nepostojanje osjećaja za tu kategoriju poslodavaca vuče se još od Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca. U njemu nije definirana razlika između direktora jednog poduzeća s više desetaka ili stotina radnika i samozaposlenog direktora. U tom zakonu piše da pravo na naknadu iz fonda za radnike čija je tvrtka otišla u stečaj nemaju 'članovi uprave trgovačkog društva, član upravnog odbora i izvršni direktor, bez obzira na vrijeme kada su te poslove obavljali' (čl. 15.). U tu kategoriju ulaze i direktori koji su i jedini zaposleni, poput Klarića.
Tada smo apelirali na Vladu da u sljedećim izmjenama Zakona definira samozaposlene direktore kao iznimku od pobrojenih u članku 15. Zakona jer su oni više u poziciji radnika u slučaju stečaja nego što su u poziciji direktora koji imaju svoje radnike. Međutim, iako su izmjene izglasane u studenome prošle godine i vrijede od početka ove godine, promjene su nastale samo u dijelu da će država radnicima tvrtki u stečaju isplaćivati iz fonda pet umjesto dosadašnje tri minimalne plaće. Tu promjenu, naravno, pozdravljamo, ali prava šteta je što se nije iskoristila prilika da se definira spomenuta razlika među direktorima kako bi i samozaposleni, u slučaju da im tvrtka ode u stečaj, imali pravo barem na minimalnu plaću.
Ne trebamo gubiti vrijeme da bismo objasnili kako samozaposleni jednostavno nisu u istoj poziciji kao drugi direktori, članovi uprava, no nažalost u moru problema s kojima se danas (i sljedećih tjedana ili mjeseci) suočavamo, Vlada je ponovno pogriješila.
U očekivanju milosti
Klarić je bio prisiljen prošlog tjedna zatvoriti svoju teretanu, što nije osporavao, štoviše, svjestan je situacije u kojoj se cijeli svijet našao. On je samo jedan od brojnih primjera onih koji su unajmili poslovne prostore koje moraju plaćati, odnosno ovise praktično o milosti vlasnika prostora hoće li im bar odgoditi plaćanje najamnine.
sim toga, veli, plaću za prethodni mjesec isplaćivao je iz tekućih prihoda, kojih neko vrijeme neće biti, pa s razlogom, kao i u spomenutom primjeru kada samozaposleni ode u stečaj, možemo ustvrditi da mu je i u ovoj situaciji pozicija daleko sličnija radniku koji je prisilno zbog zaraze morao ostati kući, nego direktoru tvrtke koja ima radnike. Još uvijek nije kasno da vlada premijera Andreja Plenkovića 'nadogradi' (da tako kažem) svoju odluku o isplati dijela neto plaća radnicima koji neće raditi time da će ta odluka obuhvatiti i samozaposlene direktore kompanija. Istina, nije riječ o velikom novcu, ali ovakvim potezima vlada premijera Plenkovića šalje poruku tom dijelu poduzetnika da su prepušteni sami sebi.
No ne treba odmah sasuti paljbu na Vladu, iako razumijem Klarićevu ogorčenost, jer u ovom teškom trenutku Vlada ima težak zadatak da održava red koliko je to god moguće (i čini mi se da joj generalno dobro ide), pa su i pogreške moguće. Ja bih apelirao na Vladu da ispravi svoju pogrešku, a kad sve ovo prođe, da joj to bude putokaz i za ispravak druge (tj. prve) pogreške – da samozaposleni imaju pravo na minimalac u slučaju stečaja.
POST SCRIPTUM
U situaciji u kojoj su samozaposleni poduzetnici nalaze se i novinari koji su u registru poreznih obveznika. U slučaju stečaja mogu proglasiti i osobni stečaj, ali smatram da je Vlada prilikom odlučivanja o naknadi dijela neto plaće zaposlenima koji sada ne rade trebala uključiti i slobodne novinare. Naravno – ako ih medijske kuće s kojima surađuju ne angažiraju u sljedećem razdoblju.