Broj zaposlenih od veljače do listopada povećan je za oko 18.000. To je dokaz politici za tezu eppur si muove. A prava je istina da korona nije donijela 18.000 radnih mjesta, nego ih je odnijela više od 66 tisuća. Prošle je godine u tom razdoblju povećan broj zaposlenih za gotovo 82 tisuće. Da je taj trend rasta zaposlenosti od 5,5 posto nastavljen ove godine, Hrvatska bi danas imala 1,600.000 zaposlenih, a ne 1,533.891. Ovi statistički podaci podudaraju se s najnovijim OVI indeksom Ekonomskog instituta u suradnji s portalom MojPosao. Potražnja za radom u listopadu bila je 21,5 posto manja nego prije godinu dana. OVI indeks rekordno je pao u travnju – za 71,7 posto.
Porast plaća na krilima državnog sektora
Prosječna neto plaća u trećem je kvartalu porasla za 3,1 posto na godišnjoj razini i iznosila je 6731 kunu. To je u prvi mah iznenađenje jer se u koronakrizi mogao očekivati pad plaća. No dodatna analiza otkriva da su najviše rasle one u zdravstvu i socijali (8,4 posto), javnoj upravi i obrani (6,3 posto) te obrazovanju (5,3 posto). Natprosječni rast (od 4,2 posto) ostvario je još samo IT sektor, jedan od rijetkih kojima je epidemija išla na ruku. Na drugoj su strani klackalice uspjeha rudarstvo i vađenje (pad od 4,5 posto), turizam i ugostiteljstvo (pad od 3,5 posto), ostale uslužne djelatnosti (pad od dva posto), prijevoz i skladištenje te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (pad od 0,8 posto). Drugim riječima, država je svojim službenicima i cijelom javnom sektoru osigurala da neokrznuti prolaze kroz epidemiju, a cijeli ceh kao i obično plaćaju privatni sektor i zaposlenici koji rade kod privatnih poduzetnika. Tko im je kriv što se nisu znali uhljebiti.