Za Liderovu publikaciju Poslovna 2021. mnogi decison i opinion makeri napisali su svoje viđenje onoga što očekuju u 2021. godini. Ovaj tekst napisao je Hrvoje Čuvalo, član Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak
Epidemija koronavirusa nesumnjivo je najutjecajniji ekonomski događaj u svijetu. Makroekonomske prognoze bave se uglavnom procjenama duljine trajanja situacije izazvane djelovanjem pandemije te potencijalne brzine ekonomskog oporavka, u kojem će razvojne banke imati važnu ulogu. Podvučemo li crtu pod raznolike prognoze koje daju relevantni svjetski i domaći izvori, možemo očekivati da će dostupnost cjepiva u prvoj polovici 2021. godine imati velik učinak na otvaranje globalne ekonomije te će u istoj godini nastupiti i osjetan oporavak.
Analitičari predviđaju kako će oporavak u eurozoni biti drastično brži od onoga koji je uslijedio nakon nekretninsko-financijskog sloma 2008. godine. To su odlične vijesti za Hrvatsku, čije je gospodarstvo uvelike oslonjeno upravo na trgovinsku razmjenu s članicama eurozone.
Povoljniji krediti
Istodobno, istraživanje koje je u rujnu objavio Deloitte provedeno na poslovnim bankama srednje i istočne Europe pokazuje kako bankarski sektor u našoj široj regiji očekuje strože uvjete za odobravanje zajmova u predstojećem razdoblju. Postroženje uvjeta odobravanja kredita otvara veći prostor za aktivnosti razvojnih banaka. Naime, kao i sve razvojne banke, HBOR ima ulogu popunjavanja nedostataka na tržištu te svojim aktivnostima utječe na okvir i uvjete koje financijski sektor nudi poduzetnicima djelujući kontraciklično.
Kad su vremena povoljna, HBOR potiče ulaganja u povećanje konkurentnosti i razvoj novih financijskih usluga. Primjerice, tijekom 2019. ekonomski izgledi bili su pozitivni i na tržištu je bilo dovoljno povoljnih i dostupnih sredstava za poduzetničke aktivnosti pa se HBOR usmjerio na razvoj proizvoda i načina financiranja za koje nije postojala adekvatna ponuda kao što je razvoj tržišta rizičnoga kapitala. U nepovoljnim vremenima, kada banke zbog nesklonosti riziku usporavaju kreditiranje, HBOR prilagođava svoje aktivnosti i usmjerava se na kreditiranje obrtnih sredstava kako bi se očuvala likvidnost, razina gospodarske aktivnosti i radna mjesta.
U takvim se vremenima upravo nalazimo, a HBOR je svoje aktivnosti u tekućoj godini usmjerio na povoljno kreditiranje obrtnih sredstava i uveo niz novih programa u okviru Mjera COVID-19. Uz odobravanje moratorija, HBOR u sklopu Mjera COVID-19 provodi kreditiranje uz kamatnu stopu već od nula posto, čime utječe na dostupnost i cijenu financijskih sredstava na tržištu. Osim toga, HBOR potiče i poslovne banke na kreditiranje uvođenjem novih načina osiguranja kredita kojima preuzima dio rizika povrata kredita koje banke odobre poduzetnicima. U okviru Mjera COVID-19 HBOR je odobrio ukupno više od 1,2 milijarde kuna kredita, što je više od 40 posto ukupnog iznosa kredita koje su banke odobrile poduzetnicima po COVID-19 mjerama. Novim načinima osiguranja koje je HBOR uveo kako bi potaknuo banke na kreditiranje odobreno je dodatnih gotovo pola milijarde kuna kredita.
Uvedene mjere poduzetnicima su omogućile korištenje bitno povoljnijih uvjeta u odnosu na tržišne. Za takve uvjete bilo je potrebno ishoditi suglasnost Europske komisije, što je HBOR i uspio već početkom travnja. Osim kreditiranja i jamstava, poduzetnicima pogođenima pandemijom omogućeni su i moratoriji. Ukupna glavnica obuhvaćena moratorijem iznosi 12,5 milijardi kuna. Pojedini moratoriji trajat će i do 16 mjeseci, odnosno za klijente koji prihod ostvaruju od turističke djelatnosti do polovice iduće godine.
Tržište rizičnoga kapitala
Kriza uzrokovana pandemijom ima svoje negativne ekonomske posljedice, no otvara i nove prilike. Svjedočimo promjenama u globalnom gospodarstvu, od kojih nam mnoge idu na ruku. Uslijed pandemije, promijenili su se lanci vrijednosti i gospodarstvenici Europske unije se za sirovine, doradu i rezervne dijelove sve više oslanjaju na vlastitu regiju umjesto na daleke zemlje. Slično je i s uslugama – primjerice, u eksternalizaciji poslovnih procesa novi je trend nearshoring umjesto nekadašnjeg offshoringa jer su globalni igrači naučili da u Europi mogu dobiti sigurnije izvršenje i bolju uslugu. Sve to otvara nove prilike hrvatskim poduzetnicima.
Osim povoljnijih kamatnih stopa, što je uvijek korisno poduzetnicima, razvojne banke moraju na tržište donijeti druge dobrobiti, čime se pospješuju ciljevi održivoga gospodarskog razvoja. Stoga će HBOR nastaviti provoditi aktivnosti kojima će učiniti raspoloživa sredstva pristupačnijima svim kategorijama poduzetnika, vodeći se nužnom pretpostavkom adekvatnog usmjeravanja sredstava prema perspektivnim poduzećima koja bi trebala biti predvodnici gospodarskog oporavka. Razvoj novih digitalnih i zelenih tehnologija te prelazak na pametno, kružno i klimatski otporno gospodarstvo bit će iznimno važni za daljnji razvoj i konkurentnost hrvatskih poduzeća.
U 2021. veliki će fokus biti upravo na korištenju europskih sredstava u postizanju ciljeva klimatske neutralnosti i digitalne transformacije i upravo će na njih HBOR biti usmjeren u idućem razdoblju. Suradnja uključenih predstavnika iz javnog i privatnog sektora te nevladinih udruga bit će ključna za kreiranje novih financijskih proizvoda i instrumenata koji će biti prilagođeni potrebama krajnjih korisnika i u konačnici osigurati da na najbolji način i u najvećem opsegu budu iskorištena raspoloživa sredstva. Malo i srednje poduzetništvo uglavnom je snažno, fleksibilno, otporno i spremno za bržu transformaciju, ali u Hrvatskoj postoji manjak alternativnih izvora financiranja.
Na probleme izazvane dominacijom bankarskih kredita adekvatan odgovor je razvoj tržišta alternativnih izvora financiranja, koji je u punom zamahu. HBOR je, potporom osnivanju fonda Fil Rouge Capital (za startupove) te zajedničkim ulaganjem s EIF-om u iznosu od 80 milijuna eura u program CROGIP i osnivanje tri fonda (za poduzeća u zrelijoj fazi), u ovom trenutku jedan od predvodnika razvoja tržišta rizičnog i vlasničkoga kapitala.
Hrvatska pamet i inovacije
Nove priče o uspjehu već se nižu – novi globalni agrotehnološki lider Agrivi, hrvatsko poduzeće koje velike svjetske igrače uči kako povećati prinose i smanjiti klimatski utjecaj, jedna je od investicija financiranih iz programa CROGIP. Uvjereni smo da će taj program dati krila sjajnim hrvatskim poduzetnicima čije ideje imaju globalni potencijal, pogotovo u ICT sektoru i drugim granama visoke tehnologije. Tvrtke koje su od startupa postale globalni igrači, osobito u okviru visoke tehnologije poput Rimca ili ICT-ja poput Infobipa ili Nanobita, sve su češće u okvirima hrvatske ekonomije.
Svi spomenuti primjeri, od kojih su pojedini i klijenti HBOR-a, u veoma kratkom su vremenu prošli put od osnutka 'u garaži' do važnih kompanija na svjetskoj razini. Svi ostvaruju snažan rast i izvoz u nišama i sektorima koji do prije nekoliko godina nisu ni postojali. I svi se temelje na hrvatskoj pameti i inovacijama. Budućnost hrvatskoga gospodarstva je upravo u takvim inovativnim poduzećima s globalnim ambicijama i vjerujem da će 2021. biti godina u kojoj ćemo imati još takvih sjajnih primjera uspjeha naših gospodarstvenika, koji će u svojim nastojanjima imati podršku HBOR-a.