Lider je, kao i svake godine, objavio ekskluzivnu publikaciju 1000 najvećih u kojoj detaljno analiziramo poslovanje najvećih kompanija u Hrvatskoj. U toj smo publikaciji anketirali čelne ljude najvećih kompanija u Hrvatskoj. Donosimo njihove kolumne, a ovu je napisao Mihael Furjan, predsjednik Uprave Plive.
U prvoj polovini 2020. potvrdio se značaj jake industrije, utemeljene na visokim tehnologijama i naprednim digitalnim rješenjima koje ne ovisi o sezonalnim kretanjima, za stabilnost gospodarstva i ukupnu financijsku snagu zemlje. U prvih šest mjeseci 2020. farmaceutska industrija ostala je jedan od najsnažnijih industrijskih sektora i dokazala se kao jedan od pokretača hrvatskog gospodarstva čak i u trentucima značajnog pada većine drugih gospodarskih grana te zabilježila rezultate na razini istog perioda prošle godine.
Specifične su okolnosti poduzetnike i kompanije dovele u situaciju u kojoj je bilo potrebno gotovo preko noći povećanjem fleksibilnost poslovnih operacija i radnih procesa reorganizirati poslovanje i u vrlo izazovnim trenucima, obilježenim povremenim zatvaranjem nekih granica, povećanjem troškova transporta i tečajnih razlika, snažnim potresom u Zagrebu, osigurati redovnu opskrbu tržišta. Ponosni smo što je i u ovim okolnostima naša industrija dokazala svoj strateški značaj i ne samo da je pravovremeno odgovorila na povećane potrebe pacijenata u Hrvatskoj nego kroz donacije zaposlenih i kompanija osigurala pomoć nadležnim službama izdravstvenom sustavu u Hrvatskoj.
2019. za Plivu ponovno je bila godina rasta u kojoj smo ostvarili oko 4,8 milijardi kuna prihoda, uz neto dobit blizu milijardu kuna. Dobre rezultate možemo djelomično pripisati rastu prodaje, a najznačajniji razlog rasta prihoda i dobiti bila je prodaja dijela razvojnih projekata te nekih patentnih prava. Naša je lokacija jedna od najkompleksnijih u poslovanju Teve u Europi i sustavno dokazuje svoju konkurentnost u čitavom nizu područja, a osobito u onom dijelu koji nam omogućuje izvoz znanja, jednog od naših najvažnijih proizvoda. Kao dodatnu potvrda stručnosti naših kolega na internacionalnoj razini možemo izdvojiti i nekolicinu promocija na nove i zahtjevne pozicije u Europi što još jednom dokazuje kako je moguće iz Zagreba razvijati kompetencije i međunarodnu karijeru.
U 2020. unatoč visokoj kompleksnosti naših poslovnih operacija u zaista kratkom vremenskom roku uspješno smo se organizirali i prilagodili naš način rada i poslovanja sukladno svim propisanim epidemiološkim mjerama. Svi naši proizvodni pogoni te istraživanje i razvoj radili su neprekidno i time omogućili opskrbu naših korisnika na šezdesetak izvoznih tržišta aktivnim farmaceutskim supstancijama i gotovim lijekovima. I dalje smo jedan od najvećih hrvatskih izvoznika s gotovo 90 posto proizvoda namijenjenih izvozu na strana tržišta. Nastavljamo rast i razvoj u Centrima dijeljenih aktivnosti u Zagrebu, od čega 2020. godine posebno možemo istaknuti onaj usmjeren upravljanju ljudskim potencijalima koji je zaposlio nove djelatnike i sada podržava više od 20 Tevinih tržišta, 10.000 zaposlenih, s 15 različitih jezika.
U prvoj polovici 2020. godine ostvarili smo stabilne rezultate u usporedbi s prošlom godinom. Do manjeg jednoznamenkastog pada došlo je radi usporavanja stavljanja na tržište novih molekula u SAD-u dok je u Hrvatskoj ostvaren nešto bolji rezultat u usporedbi s istim razdobljem 2019. prvenstveno radi povećane prodaje dezinficijensa, vitamina i proizvoda u segmentu terapije za kardiološke bolesti. Usprkos brojnim izazovima i još uvijek vrlo neizvjesnoj drugoj polovici godine očekivanja za 2020. su ostvarenje poslovnih rezultata na razini prošle godine.
Zahvalan sam svim našim zaposlenicima koji su se brzo prilagođavali novim uvjetima rada te tako omogućili neprekinutu opskrbu tržišta i dostupnost lijekova za 200 milijuna pacijenata u svijetu koje Teva svakog dana podržava svojim proizvodima. Također, pokazali smo odgovornost i prema zajednici u kojoj poslujemo te smo zajedno s našim zaposlenicima u Hrvatskoj prikupili donacije čiji je iznos premašio milijun kuna.
U 2021. očekujem oporavak hrvatskog gospodarstva uz ostvarivanje nekoliko pretpostavki poput daljnjeg rasterećivanja rada najavljenog od strane Vlade RH, efikasnog korištenja sredstava Europske unije namijenjenih oporavku gospodarstva koje bi značajnim dijelom trebala završiti i kao ulaganja u privatni sektor posebice onaj koji ima kapaciteta za daljnje jačanje na izvoznim tržištima i primjenu novih tehnologija poput ICT-a, zelenih tehnologija, farmaceutske proizvodnje i jačeg ulaganja u istraživačko razvojne projekte. Pozitivnim ocjenjujemo i digitalizaciju državne uprave koja bi se trebala ne samo nastaviti nego i ubrzati radi postizanja veće transparentnosti poslovanja te bolje pravne sigurnosti.