Liderova akcija ‘Brojimo šlepere s robom za izvoz‘ ruši predrasudu da nemamo što izvoziti. Naših 20 primjera otkriva da su hrvatski izvoznici ne samo konkurentni već i da imamo europske top-igrače u nišnoj proizvodnji
Od početka lipnja do danas, na Liderovu portalu, u sklopu akcije 'Brojimo šlepere s robom za izvoz' objavili smo 20 primjera tvrtki koje svaki tjedan pune šlepere svojim proizvodima i šalju ih širom Europe i svijeta. Iznimno smo zadovoljni odzivom izvoznika, kao i odjekom na društvenim mrežama.
Akcija je posljedica naše frustriranosti što se godinama u glavnim televizijskim informativnim emisijama deseci minuta troše na izvoz usluga (turizam). Broji se svaka češka obitelj koja se uputila na Jadran. Istodobno nema ni sekunde priloga o izvozu robe. Inače, u normalnim godinama robni izvoz ostvari 15 milijardi eura prihoda, a turizam oko 12. Ove godine, zbog korone, omjer će biti još povoljniji u korist izvoza robe. Svaka čast turizmu, ali ne smije se zanemarivati industrija i njezini rezultati.
Kolona od Zagreba do Dubrovnika
Od početka lipnja do sada objavili smo izvozne rezultate 20 tvrtki. Broj napunjenih i otpremljenih šlepera poslali su nam Ancona grupa, Hemco, Vuplast plastika, Modepack, Model pakiranja, Tehnomont, Žito, Herbarium, Elka, Radin print, LPT, Regeneracija, Brana, Enna Fruit, AD Plastik, Osatina grupa, Bomark Pak, Ferro Preis, Fanon i OMCO Croatia.
Namjerno u prvi plan akcije stavljamo mjernu jedinicu šleper, jer ju je lakše vizualizirati. Bombardirani brojkama, čitatelji su postali neosjetljivi na desetke i stotine milijuna eura. Naravno da broj šlepera zavisi i o vrsti robe koju tvrtka proizvodi, ali u borbi s predrasudama i općim omalovažavanjem industrije i njezina robnog izvoza, moramo biti inovativni, zar ne?
Kad zbrojimo šlepere spomenutih 20 tvrtki koji odlaze u izvoz, dolazimo do broja od oko 2500 na mjesec. Odnosno trideset tisuća na godinu. Uzmemo li da je šleper dugačak 18 metara, pa ih zamislimo u nizu (uz razmak od dva metra), bila bi to kolona od 600 kilometara! Dakle, od Zagreba do Dubrovnika. A riječ je o tek 20 izvoznika.
A ima ih, samozatajnih, a po izvozu važnih, još bar tisuću-dvije u Hrvatskoj. Samo što ih nitko ne 'zarezuje'. Oni su kao ono dijete u obitelji koje stalno kući donosi petice, ali ga roditelji nikad ne hvale. A kad im problematični potomak tu i tamo donese neku trojku – to se naveliko slavi.
Liderova akcija 'Brojimo šlepere s robom za izvoz', od koje ne odustajemo ni kad završi sezona brojanja turista, ruši još jednu predrasudu. Često, kad spomenem da je maksimiranje izvoza rješenje za Hrvatsku, dobijem omalovažavajuće pitanje: 'A što mi to imamo za izvoziti?' Evo, ovih naših 20 primjera otkriva da su hrvatski izvoznici konkurentni, među ostalim, u sklopivim garniturama, topljivim vrećama za pranje kontaminirane odjeće, ambalaži za slanje proizvoda kupljenih online, čajevima, kabelima… Pokazuje se da ovdje imamo europske top-igrače u nišnoj proizvodnji kao što su hrana za životinje, stretch folije ili žičane jezgre za madrace. Dok površno opće javno mnijenje vapi za zaštitom domaće poljoprivredne proizvodnje, sve se više tvrtki uspješno okrenulo izvozu voća i povrća.
Znamo da smo u pravu
Ova akcija nastavak je kontinuirana Liderova zalaganja za industriju i izvoz. Počeli smo s 'Klubom izvoznika', koji ima sve više članova. Nastavili smo akcijom 'Liderinvest', u kojoj nagrađujemo proizvodne investicije (namijenjene izvozu). Sad populariziramo izvoznike i dižemo im samosvijest koliko su dobri i važni brojeći šlepere. Potičemo ih da se jave, a posebno smo zahvalni ako pokažu inicijativu i kontaktiraju nas sami.
Znamo da smo u pravu i znamo da ćemo teško mijenjati zablude koje su Hrvatsku učinile zemljom koja se rastom i razvojem ne može nositi s ostalim tranzicijskim zemljama, članicama EU. Ali smo uvjereni da ćemo uz pomoć izvoznika s vremenom uvjeriti kreatore ekonomskih politika i druge važne aktere da napokon počnu iskorištavati potencijale koje imaju mnogi hrvatski izvoznici. Usporedbe radi, glupo je maštati o uspjehu u američkom nogometu, a u gradu imaš npr. odličan odbojkaški klub.
A dokaz koliko smo u pravu je i nedavna izjava dubrovačkoga gradonačelnika Franjkovića, koji, gledajući očajne turističke brojke, napominje: 'Dubrovnik više nikada ne smije biti monokulturni grad koji ovisi isključivo o turizmu.' Dakle, ipak je mudro, osim turista, brojiti i šlepere s robom za izvoz. Naravno, neki zaborave lekciju, pa moraju ponavljati gradivo.