Prije nekoliko mjeseci pisao sam u Lideru o energetskoj obnovi zgrada s konkretnim primjerom loše obnove u zagrebačkoj Žajinoj 35. Stanari te zgrade Zdenko Pavić i Igor Krsnik ukazivali su na veće propuste, angažirali su i stručnjake, koji su potvrdili da je riječ o propustima, ali unatoč svemu izvođač radova Tekton gradnja, GSKG kao upravitelj te predstavnik stanara Borna Subota tvrdili su da je sve izvedeno u skladu s pravilima. Pozivali su se na projekt koji je izradio Arfi studio i koji je ovjerio projektant Branimir Filipčić (nadzorni inženjer tih radova bio je Lav Lukačić, vlasnik tvrtke Klaustar). Sada sam došao do nalaza neovisnih vještaka, koji su pak potvrdili da energetska obnova nije dobro izvedena, a čak su otkrili i dosad nepoznat propust – nestao je gromobran!
Ugrožene i susjedne zgrade
Neovisne je vještake angažirao sud nakon što je Pavić podnio zahtjev Općinskom građanskom sudu u Zagrebu za osiguranje dokaza, što će mu poslužiti, bude li Sud presudio da su se dogodili propusti tijekom energetske obnove zgrade, da tuži odgovorne. Ako su vještaci iz teksta prije par mjeseci bili naručeni, pa se to moglo tumačiti tako da naginju na stranu Pavića i Krsnika (iako čisto sumnjam jer se ne bi tek tako igrali sa svojom pozicijom, a u dokumentima su naveli sve propuste tijekom energetske obnove), sada sam došao do nalaza dvoje vještaka koje je angažirao sud, dakle – ne strana u postupku. I ovi su vještaci potvrdili da dosta toga nije dobro urađeno.
Da podsjetim, stambena zgrada u Žajinoj 35 sagrađena je 1938. i zbog starosti te drvenih podova na etažama koji mogu samo još više razbuktati požar, kao izolacija trebala je biti postavljena kamena vuna, a ne lako goreći stiropor. Kamena je vuna trebala biti i zato što je zgrada viša od 11 metara, jer vatrogasci ne mogu preko te visine fizički gasiti vatru ili izvlačiti ljude. To je navedeno, između ostalog, u dokumentu MUP-ove Inspekcije zaštite od požara iz kolovoza. Osim toga, iz nalaza drugih stručnjaka bilo je vidljivo da zgrada nije sigurna za stanovanje nakon obavljenih radova i da su u slučaju požara ugroženi i stanari na brojevima 33 i 37 upravo zbog goriva stiropora, zbog kojega vatra može prijeći i na te zgrade.
Slična je priča i s krovom, dimnjacima i sve te propuste u svojim nalazima sada spominju i sudski vještaci Gordana Derković (stalni sudski vještak za graditeljstvo i procjenu nekretnina) i Zvonko Kardum (stalni sudski vještak za zaštitu i sigurnost pri radu, zaštitu od požara i eksplozije). Primjerice Derković u nalazu navodi da padovi na balkonima nisu dobro napravljeni, pa se zadržava voda, kao i da na sredini krova i oko dimnjaka ne otječe voda koja vremenom 'ulazi u konstrukciju i razara je'. No ima i novosti: oba su vještaka otkrila nešto što nisu prethodni vještaci, a o čemu prema svemu sudeći nisu imali pojma ni stanari. Naime, zgrada je prije obnove imala gromobran, a sada ga nema. Jednostavno je nestao. Ispario?
Zaboravili vratiti gromobran?
Derković navodi da 'na krovu nije izveden gromobran' i da je kutija 'na fasadi za gromobransku traku prazna'. Kardum navodi da je pregledom sudskog spisa i fotodokumentacije ustvrdio 'postojanje vertikalne mjerne trake gromobrana pričvršćene na obrub ravnoga krova građevine', i to na tri mjesta, međutim, nije ugrađena gromobranska traka te je sve dokumentirao fotografijama. U nalazu koji je napisala Derković piše da su zakazali svi sudionici: projektant, izvođač, nadzor, ali i investitori, tj. suvlasnici zgrade na čelu s predstavnikom stanara. Sad tek slijedi rasprava o nalazima, vjerojatno od spomenutih aktera i osporavanje nalaza jer smatraju da je sve izvedeno u skladu s propisima, ali činjenica da su svi vještaci i stručnjaci (i privatno i sudski angažirani) rekli istu stvar te da su sudski čak otkrili i novi problem s gromobranom budi sumnje da s ovim poslom zaista nije nešto u redu i da bi to trebalo istjerati na čistac.
POST SCRIPTUM
Do nalaza sudskih vještaka došao sam slučajno zanimajući se za nastavak priče o energetskoj obnovi zgrade u zagrebačkoj Žajinoj 35. No kako je i ranije navedeno u Lideru, nije u pitanju samo rješavanje problema te zgrade, nego, kako su nam stručnjaci naveli, velika većina energetski obnovljenih zgrada ima iste ili slične probleme. Zato želimo apelirati na sve nadležne u zemlji, počev od Ministarstva graditeljstva i Fonda za zaštitu okoliša da poduzmu korake kako se ne bi bacao novac kojim se sufinancira ta gradnja.