Pišu: Prof.dr.sc. Darko Tipurić, pročelnik Katedre za organizaciju i menadžment zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, Doc.dr.sc. Ernest Vlačić s Ekonomskog fakulteta u Rijeci
Bez uspješne industrije, nema gospodarskog uspjeha. Uvjerljiva je to i dokazana teza koju mnogi lako zaboravljaju. Ekonomska strategija i industrijska politika trebaju se nasloniti na izgradnju nacionalne konkurentnosti na stvaranju proizvoda i usluga više i visoke vrijednosti, vodeći računa o tomu da su turizam, trgovina i druge uslužne djelatnosti važne, ali ne i presudne u oblikovanju dugoročnih konkurentskih prednosti.
Male zemlje nemaju izbora ako žele imati održive prednosti: invencije i inovacije trebaju se snažno poticati u svim sektorima, potrebno je ubrzati proces digitalizacije industrije i države na svim razinama, pokrenuti brzu i učinkovitu reformu javne uprave, smanjiti birokratizaciju, troškove državnog aparata i razinu korupcije te oblikovati dugoročnu strategiju koja će biti, između ostaloga, zasnovana na djelatnostima zasnovanim na naprednim tehnologijama koje izranjaju iz 4. industrijske revolucije: robotici, biotehnologiji, umjetnoj inteligenciji i primijenjenoj kognitivnoj znanosti.
Koncept i upravljački model koji predlažemo nazvali smo „Hrvatska pametna industrija“ (Smart industry Croatia - SIC). Naslanja se na iskustva razvijenih zemalja usporedivih zemalja i trebao pomoći sustavnom usmjeravanju Hrvatske u tehnološkom razvoju i osigurati skladnju provedbenih kapaciteta kako bi, u idućih desetak godina, postali inovacijski i znanjem pokretano gospodarstvo sposobno izgraditi snažan izvozni potencijal.
Poticaje za oblikovanje takve ideje našli smo u uspješnim zemljama koji imaju jasnu dugoročnu strategiju razvoja zasnovanu na tehnologijama koje izrastaju iz četvrte industrijske revolucije. Razvitak pametnih industrija se posebno potiče s obzirom na dugoročne efekte utjecaja na strukturu i veličinu bruto društvenog proizvoda u budućnosti. Dobar je primjer njemačka Strategija industrijskog razvoja koja ciljano projicira rast gospodarstva od 2% od kombinacije tehnologija Industrije 4.0 i umjetne inteligencije.
Uspješne države moraju proaktivno sudjelovati u poticanju razvoja vlastitih gospodarstva, pa su tako one koje su imale dugoročnu viziju razvoja vlastitog gospodarstva ciljano strateški podupiru tehnološki razvoj, naravno opet svaka na svoj način. Uloga države jest u stvaranju poticajnog konteksta, isto kao i u aktivnom usmjeravanju i koordiniranju aktivnosti koje mogu pomoći oblikovanju poželjne industrijske strukture. Nacionalna konkurentnost ne razvija se stihijski, niti je rezultat (samo) nevidljive ruke tržišta. To posebno vrijedi za male zemlje.
Treba imati uspješne uzore u svim politikama i postupanjima, a neke manje i srednje zemlje mogu biti dobri primjeri za nas. U njima je administracija države podnošljiva (troškovi države ne ugrožavaju konkurentnost poduzeća), ali je uloga u kreiranju ekonomskog konteksta snažna. „Hrvatska pametna industrija“ treba biti jedan činitelja koji će promijeniti kolektivnu svijest o poželjnoj industrijskoj strukturi u Hrvatskoj i stvoriti prostor za stvaranje industrije više i visoke dodane vrijednosti, a temeljem počela jednakih prilika za sve i inkluzije svih bitnih aktera tržišno-socijalnog gospodarstva u gospodarskoj reformi. To ne znači da smijemo zaboraviti druge sektore i djelatnosti u hrvatskom razvoju: svi oni imaju ulogu i ne smije ih se podcjenjivati, ali industrijska revolucija koja se nezaustavljivo ubrzava traži preslagivanje našeg gospodarstva. Ne zaboravimo kako je široka internacionalizacija poslovanja je sudbina malih zemalja. Bez jakog oslonca na izvoz tehnološki naprednih proizvoda i usluga, teško je očekivati nacionalni ekonomski prosperitet.
Nije ni pametna industrija pala neba: treba vidjeti sustavne napore koje neke države čine u tom području kako bi osnažila konkurentnost. Industrija u kojoj se stvaraju proizvodi više vrijednosti je središte gospodarskog uspjeha razvijenih zemalja. Postavlja se pitanje: možemo li barem probati okrenuti momentum i stvoriti paradigmu u kojoj će to biti temelj nacionalne ekonomske strategije? Ili ćemo se prepustiti horizontu od 1 do dvije godine, ne razmišljajući o budućnosti uopće.
U daljem tekstu opisujemo primjere funkcionalnih modela usvajanja i implementacije modela razvoja pametnih industrija u nekoliko uspješnih država.
Nizozemska
Prije pet godina, Nizozemska je pokrenula inicijativu pod nazivom „Pametna industrija Nizozemske – industrija budućnosti“ (SMART INDUSTRY NETHERLANDS - SINL) kako bi se kvalitetno usmjerile strateške javno-privatnih inovativnih inicijativa koje trebaju katalizirati gospodarsku transformaciju i ujedno dati snažan zamah jačanju nacionalne konkurentnosti.
Koncept je implementira po načelu tzv. trostruke uzvojnice (gospodarstvo, akademija i javni sektor), a ključni činitelji su Ministarstvo gospodarstva, Gospodarska komora Nizozemske (KVK) koja djeluje zajedno s Nizozemskom udrugom zaposlenika u industriji (FME) i TNO - Nizozemski institut naprednih tehnologija. Upravljačka struktura modela nije čvrsta: radi o lateralnim odnosima, usklađenom i usmjerenom djelovanju svih aktera kako bi se osmišljavali, pokretali i provodili tehnološki projekati manje i više razine složenosti za različite industrije. Vlada u okviru SINL financijski potiče projekte, uz komplementarno sudjelovanje regionalnih i EU fondova.
Pokrenuto je četrdesetak digitalnih hubova u protekle 4 godine i razvijeni su brojni „FieldLab“ projekti u 32 industrijska područja s uključenih preko 300 poduzeća. Primjeri takvih projekata su 'pametne' mljekare, industrijska robotika, 3D medicina i sl. u kojem se razvijaju i testiraju odabrane napredne tehnologije u pojedinim područjima. Samo je za „FieladLab“ projekte je u 2017. godinu kroz razne instrumente investirano 167 milijuna eura .
Nizozemski SINL je trenutačno najuspješniji nacionalni razvojni program takvog tipa koji se provodi u EU. Primjenom vlastito osmišljene jedinstvene transinstitucionalne agende digitalizacije ekonomije Nizozemska je podigla svoju industriju na vodeće mjesto digitalne umreženosti u EU. Snažni osloncem na SINL model, nizozemska HI-tech industrija postala je, primjerice, ključni partner njemačkom gospodarstvu u više područja tehnološkog inoviranja, prvenstveno u segmentu digitalizacije industrije posebno energetskog sektora.
Švedska
Švedska vlada od 2016. godine koristi koncept pametne industrije (Smart Industry Sweden - SIS) u cilju razvoja i transformacije nacionalne industrije. Švedska je koncept povezala s nacionalnom razvojnom strategijom: Odgovorno tijelo za njenu implementaciju je Ministarstvo poduzetništva i inovacija. To praktično znači da je koncept prije svega namijenjen malim i srednjim poduzećima koje predstavljaju kralješnicu švedske industrije.
Kao stupove nositelje navedene SIS strategije odabrana su četiri područja fokusiranog djelovanja od posebnog značaja; uporaba tehnologija I4.0 kao temelj horizontalnog djelovanja, zatim orijentacija prema održivoj i 'zelenoj' proizvodnji kao i korištenju takvih tehnologija u industriji, kao treće razvoj sustava za generaciju industrijskih vještina i na kraju vrlo slično kao i kod Nizozemske, razvoj testnih industrijskih poligona kojih šveđani nazivaju TestBeds.
Samo je strategiji, odnosno konceptu SIS-a počevši od 2017. alocirano skoro 400 milijun eura godišnje za potrebe financiranja razvojnih projekata. Slično kao i kod Nizozemske te se financijske alokacije kombiniraju s drugim izvorima financiranja, pogotovo iz EU. U smislu ključne tehnološke potpore švedskom konceptu i gospodarskim subjektima snažno sudjeluju i nacionalni razvojno-istraživački instituti, a u financijskom segmentu djeluje švedska razvojna agencija VINNOVA.
Kao komplemente SIS konceptu koji je primarno fokusiran na gospodarstvo, švedska je vlada osmislila i operacionalizirala Strategiju digitalizacije kao i Strategiju primjene umjetne inteligencije, pri čemu su obje u svom obuhvatu se odnose na čitavo društvo. OECD u svojoj recentnoj studiji potvrđuje znatan napredak Švedske u digitalnoj industrijskoj transformaciji, uz zaključak kako je potrebno uložiti dodatne napore u idućem razdoblju kako bi se postigli ciljevi prilagodbe gospodarstva na zahtjeve koje donosi četvrta industrijska revolucija.
Izrael
Za razliku od manje strukturiranog nizozemskog i švedskog pristupa, u Izraelu kao vodeće inovacijsko javno financirano tjelo djeluje Izraelska agencija za inovacije, osnovano radi pružanja različitih praktičnih modaliteta i instrumenata financiranja u okviru lokalnog i nacionalnog ekosustava. Zanimljivo ali i vrlo značajno, kako bi poticao i razvijao svoj inovacijski ekosustav koji dugi niz godina figurira kao jedan on svijetskih vodećih, u okviru strukture ministarstva gospodarstva postavljen je Dr. Ami Appelbaum kao vodeći znanstvenik u Ministarstvu gospodarstva i industrije. On ujedno djeluje kao predsjedavajući Izraelske agencije za inovacije.
Samo je ulaganje u izraelske startapove koji ciljano uvode tehnološke inovacije u zrele industrije, čineći ih 'digitalnim i pametnijim', skočilo u pet godina na 650 milijuna dolara 2019. u odnosu na 112 milijuna dolara iz 2014.
Prema riječima Emmanuela Lagarrigue, direktora inoviranja u Schneider Electricu, Israel posjeduje najvišu koncentraciju kapaciteta tehnološkog inoviranja za tehnologije platforme I4.0 u svijetu. U tom smislu, taj francuski gospodarski gigant koji je vrlo agilan i prodoran u područjima digitalne transformacije energetike i industrijske automatike, svoju priliku razvoju i rastu konkurentnosti svojih proizvoda traži upravo u takvom pogodnom okruženju. Izraelski sustav vrvi razvojnoistraživačkim organizacijama, od malih privatnih, zatim ogranaka multinacionalnih korporacija ili vlastitih nacionalnih instituta naprednih tehnologija.
Singapur
Singapur je također dobar primjer poticanja pametnih industrija, kao mala zemlja koja spada u krug tehnološki i inovacijski najnaprednijim zemljama svijeta. Singapur se kontinuirano nalazi na vrhu ljestvica globalnog mjerenja nacionalne konkurentnosti.
Kako bi pomogao industrijskim subjektima da naprave prvi korak na putu digitalne transformacije, Singapurski odbor za ekonomski razvoj (EDB), tj. Ministarstvo gospodarstva Singapura, pokrenulo je program mjerenja indeks spremnosti pametne industrije (SMART INDUSTRY READINESS INDEX - SIRI). Podaci prikupljeni takvom platformom obuhvaćaju 12 proizvodnih industrija, u rasponu od malih, obiteljskih poduzeća do velikih multinacionalnih korporacija (MNC), i služe kao kvalitetna podloga za primjenu ciljanih strategija repozicioniranja Singapurskog gospodarstva.
Ima li nade za Hrvatsku?
Hrvatski nacionalni model industrijske tranzicije prema pametnoj, održivoj i zelenoj industriji mora biti osmišljen, koordiniran i vođen kako bi se osnažile djelatnosti u kojima se stvara viša dodana vrijednost i koje imaju potencijal za internacionalizaciju. Potrebno je u proces korjenitog preoblikovanja industrijske strukture krenuti čim prije, vodeći računa da će financijska potpora EU kohezijskim procesima prestati 2030. Nemamo previše vremena ako se želimo priključiti najboljima u konkurentskom pozicioniranju na globalnoj sceni.
„Hrvatska pametna industrija“ treba biti komplementarna i sastavnica oblikovanju cjelovite nacionalne strategije u kojoj će jedan od potpornja biti industrijalizacija zasnovana na novim temeljima.
Slično kao i u Nizozemskoj i Švedskoj, upravljanje sustavom „Hrvatske pametne industrije“ zasnivalo bi se na međudjelovanju ključnih dionika bitnih u tom procesu: hrvatskih poduzeća, visokih učilišta i instituta, gospodarskih i poduzetničkih asocijacija, poslovnih zona i industrijskih parkova, bitnih ministarstava i agencija, ali i asocijacija radnika i sindikata koji bi trebali biti aktivan partner u restrukturiranja hrvatskih industrija.
Smatramo kako bi koordinaciju i razvojnu odgovornost za projekt preuzeo entitet koji Hrvatska nema, neka vrsta efikasne organizacije koja se može nazvati npr. Nacionalni Institut Naprednih Tehnologija, i koja bi operativno usklađivala aktivnosti u pravcu razvitka novih, pametnih industrija i tehnološkog unapređenja svih postojećih djelatnosti. Nadalje, neprijeporno je kako bi djelovanje svih aktera projekta trebalo usklađivati s Nacionalnim Inovacijskim Vijećem, Inovacijskim Vijećem za Industriju i Tematskim Inovacijskim vijećima.
Potrebno je dodati kako je ideja uspostavljanja „Smart Industry Croatia“ u potpunosti usklađena s prioritetima i smjerovima djelovanja u kontekstu Strategije pametne specijalizacije (S3 strategije), predstavlja snažnu dodanu vrijednost i djeluje kao pospješivač u kontekstu uspješnog zadovoljenja kriterija najprije za formiranje a zatim i djelovanje u okviru nove financijske omotnice 2021-2027, posebno u smislu snažne proliferacije tehnologija u okviru S3 strategija.
Tržište neće samo po sebi stvoriti novu, poželjnu industrijsku strukturu u Hrvatske. Razvojem pametnih industrija treba pametno upravljati na nacionalnoj razini, uz neizostavnu ulogu države i društva. Država mora biti svjesna činjenice kako gubljenje pozicija znači dugoročno zaostajanje koje će biti teško sustići, ako nisu osigurani fondovi i ulaganja u nove i napredne tehnologije. S druge strane, to nije dovoljno ako nema onih koji su sposobni stvoriti vrijednost svojim invencijskim i organizacijskim potencijalima. Izgradnja upravljačkoga konteksta i poticajnog okruženja ima smisla ako potakne razvoj, širenje i realizaciju poduzetničkih ideja i inicijativa "pametne industrije". Poduzetnici trebaju kreirati i iskoristiti nove prilike, država to neće učiniti umjesto njih.
Zaključno, želimo podcrtati kako rezultat nužnih gospodarskih promjena u Hrvatskoj ne smije biti nova verzija predatorskog kapitalizma koja će dodatno raslojiti i uvećati razlike u društvu, nego civilizacijska politika razvoja koja treba balansirati ekonomske, socijalne i ekološke ciljeve. Novi svijet mora postati bolji od onoga u kojemu živimo, a to znači da se ne možemo samo usredotočiti na tehnologiju i zanemariti ljude i sredinu u kojoj živimo.
Koncept „Hrvatske pametne industrije“ mora biti ugrađen u viziju Hrvatske u kojoj će se, uz dizanje konkurentnosti i rast bruto društvenog proizvoda, smanjivati društvena nejednakost i sačuvati okoliš za generacije koje dolaze.