Tko su najveće žrtve koronavirusa u Hrvatskoj (osim 275 preminulih)? Očekivalo bi se da u poslovnim novinama pročitate da je najviše stradalo gospodarstvo. Zaista, poslovna zajednica još će dugo zbrajati štete, nadrapali su i ljudi koji su ostali bez posla, kojima će za koji dan ovrhovoditelji zakucati na vrata. No, još su više nastradale dvije generacije izvan svijeta rada – oni koji su u školskim klupama te umirovljenici, posebno oni u domovima za starije i nemoćne.
Srednjoškolci i studenti našli su se zaključani u naponu energije, osuđeni na samotnu izolaciju u četiri zida i na gubitak polugodišta, pa i cijele školske godine. To je priznala i vlast izuzimanjem gradiva četvrtog razreda iz maturalnih ispita. I dok si je ta generacija ipak dala oduška u ljetu i još će nadoknađivati propušteno, njihovi djedovi i bake, pogotovu oni u domovima za starije, već su sedmi mjesec gotovo na režimu lockdowna, s ograničenim izlascima i posjetima. Osim toga, od 146 preminulih u drugom, ljetnom valu epidemije (do 21. rujna), čak 109 starijih je od 70 godina.
A prijete im i druge nevolje. Primjerice, vatra. Dvije dementne starice žrtve su nedjeljnog požara u staračkom domu u Dugom Ratu, a još se sjećamo siječanjskog požara u Zagorju, koji je odnio šest života nepokretnih štićenika. U Zagorju je problem bio u grijalici i još koječemu, a požar u Dalmaciji izazvao je otvoreni plamen ili žar. Tu, prema inspekcijskom nadzoru mjerodavnog ministarstva, gotovo da i nije bilo problema. Sve je bilo prema propisima, osim troje štićenika viška u odnosu na kapacitet od 20 štićenika. Inače, Dom za starije i nemoćne osobe Providenca (kako se reklamira) u resornom se Ministarstvu vodi kao obiteljski dom, čiji je predstavnik Anita Vrca. On je zapravo registriran kao jedna od 676 fizičkih osoba koje u Hrvatskoj profesionalno pružaju socijalne usluge.
Resorni ministri (bivša Vesna Bedeković i sadašnji Josip Aladrović) umjesto pukih floskula o pooštravanju propisa morali su donijeti uredbu za obvezno i hitno instaliranje detektora vatre i dima u sve staračke domove. Navodno jedan sustav stoji 20 – 30 tisuća kuna. A možda bi se za takav projekt moglo pokupiti i nešto europske love.