Piše: Marin Škufca, Liburnia pomorska agencija
Gospodarski će 2021. biti još izazovnija od 2020., bez obzira na to što nam je neprijatelj br. 1 – COVID 19 – mnogo poznatiji nego što nam je bio na početku prošle godine. Hrvatska je, općenito, bila jako daleko i iza 'staroga normalnog', a prema prilagodbi na 'novo normalno' vidimo da će još više zaostajati.
Ubitačan javni sektor i vlast nesklona promjenama, a sklona pogodovanju onima koji koče napredak, nepremostiv je problem u ovakvoj konstelaciji. Također, razdoblje borbe s pandemijom uzet će danak, i to uglavnom u turizmu i malom poduzetništvu. Kad je riječ o turizmu, očekujem porast posla za individualne objekte koji korisniku osiguravaju intimu i jamče visoku sigurnost, a hotelijerstvo i ostali segmenti koji okupljaju više ljudi na jednome mjestu (npr. kruzeri) još će neko vrijeme patiti.
Promjene u logističkim lancima
IT industrija i visokotehnološki proizvodi koji su postali važnim dijelom hrvatske ekonomije nastavit će uzlet, ali važno je da vlast i zakonodavstvo odluče pratiti trendove te da birokratski i zakonodavno osiguraju sve nužno za daljnji razvoj. Osim politike na državnoj razini, i lokalna mora nastojati privući te vrste investicija (niži prirezi, pogodniji najam poslovnih prostora i sl.).
Transport i logistika već neko vrijeme doživljavaju velike promjene u logističkim lancima. Veliki brodari nastoje skratiti logistički lanac i doći izravno do izvoznika/uvoznika, zbog čega špediteri ostaju bez svog dijela kolača.
Budući da se to događa na globalnoj razini, pojavljuju se novi interesi poduzeća kojima hrvatsko tržište ili tržište zemalja bivše Jugoslavije i nije bilo primarno, ali zbog manjka tereta na primarnim tržištima interes moraju tražiti drugdje. Općenito, potonut će poduzeća koja nisu u stanju dati dodanu vrijednost. To se događa i u turizmu, pa će se zbog manjka potražnje smještaji niske kvalitete zatvarati. Budući da su mnogo poslova financirale banke, očekujem i krizu bankovnog sustava, a upravo takva kriza izazvala je globalnu krizu i recesiju 2008. godine.
Hrvatska se mora okrenuti vlastitoj proizvodnji i resursima te sva sredstva usmjeriti u jačanje proizvodnje i izvoza. Proizvodnja je bila najmanje pogođena ovogodišnjom pandemijom, zato ona mora biti na prvoj crti obrane od krize.
Prioritet očuvanje Jadrana
Jednostavno, vlast mora okrenuti ploču i sav fokus preusmjeriti na jačanje proizvodnog sektora smanjenjem poreza, pojednostavnjenjem birokracije te podupiranjem inovativnosti i tehnologije. Na kraju, ali ne i najmanje bitno, Hrvatska se mora početi sustavno baviti pitanjem ekologije, a posebno očuvanjem Jadrana koji polako, ali sigurno počinje umirati. Kao zemlja kojoj je turizam veoma važan prioritet nam mora postati očuvanje života Jadranskog mora.
Promet Liburnije pomorske agencije porastao je prošle godine u odnosu na 2019. te očekujem nov rast i 2021., utemeljen na ulaganju u novi kadar i inovativan pristup poslovanju. Tvrtka je prošle godine zaokružila dugogodišnji razvoj upravljanja i u vlasničku strukturu ušlo je četvero ključnih ljudi. Sve su to preduvjeti za dugoročnu stabilnost i rast.
*tekst je objavljen u Liderovoj publikaciji Poslovna 2021. u prosincu 2020.