Komentari
StoryEditor

U američkome predizbornom kaosu Europa je ostala bez kompasa

09. Lipanj 2024.
foto Shutterstock

Europa ima razloga sa zabrinutošću, pa i zebnjom, promatrati predizbornu kampanju u SAD-u. Naime, kad god se u posljednjih osamdesetak godina stara Europa osjećala nesigurno, izgubljeno ili dezorijentirano, obično bi gledala prema drugoj strani Atlantika tražeći kompas, pomoć i potporu.

Nakon savezničke pobjede u Drugome svjetskom ratu SAD je staroj Europi pomogao uspostaviti obrambeni sustav (NATO) i ekonomsko-politički savez (EU), odigrao je ključnu ulogu u završetku ratova nakon raspada bivše Jugoslavije, proširio NATO i EU na nove članice, pomogao je EU-u da se sabere nakon ruske invazije na Ukrajinu i postavi se u bliskoistočnim sukobima. Nije baš uvijek imao genijalnog lidera u Bijeloj kući, ali imao je čvrst pravni poredak i izbalansiran politički sustav na kojima je izgrađeno jasno vodstvo.

Manjak kadrova za rad s Trumpom

Pet mjeseci uoči američkih predsjedničkih izbora pogled preko oceana pruža sliku dosad neviđene Amerike. Bivšega predsjednika i aktualnoga republikanskoga kandidata Donalda Trumpa porota njujorškoga suda prvostupanjski je osudila zbog utjecaja na rezultate izbora 2016. jer je novcem podmitio tzv. glumicu za odrasle Stormy Daniels, i to da bi prešutjela njihovu navodnu seksualnu aferu iz 2006.! Uz taj proces kandidat Trump ima još tri optužnice za vratom i zasad je neizvjesno kako će izgledati njegova sudska saga do izbora te kako će to utjecati na raspoloženje birača.

Zasad se čini da je presuda dodatno motivirala njegovo izborno tijelo, a u Trumpu još ojačala odlučnost da izdrži dokraja. U SAD-u čak ni pravomoćne presude, pa ni eventualna zatvorska kazna, nisu zakonska prepreka koja može zaustaviti predsjedničku kandidaturu. Izgledno je i da ti procesi nisu ojačali dojam kako su pred zakonom svi jednaki, već su više ostavili dojam političke instrumentalizacije pravosudnog sustava.

U slučaju Trumpove pobjede u Bijelu kuću uselit će se predsjednik osvetnik, fokusiran prije svega na unutarnjoameričke sukobe, koji će postati još intenzivniji. Usprkos očekivano povišenoj retorici ne vjerujem u drastične promjene Trumpove vanjske politike, primjerice da bi povukao SAD iz NATO-a, izručio Ukrajinu Putinu, ili, na užoj regionalnoj razini, da bi njegovu politiku odredilo političko prijateljstvo s Viktorom Orbánom ili poslovna suradnja njegova zeta s Vučićevom Srbijom. Više me zabrinjava to što u EU-u, a i Hrvatskoj, manjka političara koji znaju raditi s Trumpom kao s interesno upravljanim biznismenom i šoumenom, a ne kao s birokratom u diplomatskim rukavicama. Zato su nesporazumi i lomovi očekivani, pa i veći nego u Trumpovu prvome mandatu.

Produžetak statusa quo

Druga je opcija još jedan mandat Joea Bidena, koji je najavio svoju predsjedničku kandidaturu i potpredsjedničku kandidaturu aktualne potpredsjednice Kamale Harris. Bio bi to produžetak statusa quo, s perspektivom odumiranja. Naime, osim godina, po kojima je najstariji američki predsjednik (u vrijeme sljedeće inauguracije imao bi punu 81 godinu), Bidenovi kognitivni kapaciteti tužna su priča. Zabrinjavao je već u početku mandata, danas ostavlja dojam opće pogubljenosti, a teško ga je i zamisliti u još jednome mandatu.

Potpredsjednica Kamala Harris, koja bi naslijedila predsjednika u slučaju spriječenosti, ima pak ozbiljnih problema sa svojim političkim kapacitetima zbog kojih je nakon početnog entuzijazma većinu tekućeg mandata bila nevidljiva. Naime, vazda nasmiješenu Kamalu, i kad bi govorila ozbiljno, nitko nije uspijevao ozbiljno shvatiti. Uz to Biden ima osjetljiv korupcijski sudski proces u najbližoj obitelji (sin Hunter). I njegova bi pobjeda značila produbljenje unutarnjeg sukoba. U vanjskoj politici dojam uopće nije loš i samo potvrđuje ustrojenost duboke države, koja može voditi zemlju i bez aktivne prisutnosti predsjednika. No nastavi li se tim putom, uskoro se može dogoditi da ni kod SAD-a nećete znati – koga zvati u Washingtonu.

Ne može se sasvim isključiti ni Bidenovo odustajanje zbog zdravstvenih razloga i lansiranje nekog demokratskog kandidata iznenađenja. Ali čak i da se to dogodi, ostat će dojam otvorenoga političkog inženjeringa, deficitarne demokracije i instrumentaliziranog pravosuđa. A to je, uz vojnu moć, Ameriku činilo vođom zapadnoga, demokratskog svijeta. Europa je suočena sa sigurnosnim izazovima s Istoka, geopolitičkim ambicijama Kine, sve većom unutarnjom podijeljenošću zbog rusko-ukrajinskog rata i bliskoistočnih sukoba. Ali ni pogled preko Atlantika, odakle bi obično dolazio kompas, zasad ne djeluje obećavajuće. 

14. lipanj 2024 19:29