Iako je Zakon o trgovini kojim je trgovcima zabranjen rad nedjeljom (izuzev šesnaest nedjelja koje sami odaberu) donesen 1. srpnja prošle godine, oni će tek u 2024. osjetiti njezine posljedice. Svi čekaju što će odlučiti Ustavni sud pa bi bilo dobro da donošenje te odluke bude prioritet
Bio sam u nedjelju s obitelji u zagrebačkome trgovačkom centru Avenue Mallu. Žena mi tek u automobilu reče da očekuje veliku gužvu. Ništa nisam odgovorio iako nisam bio sretan nakon tih riječi. Pogodila je – gužva je bila već na ulazu u garažu jer je u Zagrebu tu nedjelju radio jedino Avenue Mall. Već prva takva nedjelja pokazala nam je kakve će biti ovogodišnje posljedice lani donesenoga Zakona o trgovini kojim je zabranjen rad tim danom, izuzev šesnaest nedjelja u godini.
Gužve će biti problem za nas potrošače: za moju ženu, koja u našoj obitelji pokriva resor trgovine (jer treba pratiti raspored trgovina i što kupiti), a onda i za mene kao operativca (čitaj: glavnog nosača kupljene robe) jer ću se s natovarenom robom na leđima trebati probijati kroz ljude do automobila.
Iako je moja obitelj, kao i svi potrošači, s druge strane barikade, vjerujem da je trgovcima u ovom slučaju mnogo teže. Pogotovo malima. Jer, kako kaže predsjednik Udruge Glas poduzetnika Hrvoje Bujas (portal Index.hr), ‘trgovački lanci uvijek će moći pronaći model po kojem će im jedna poslovnica moći raditi nedjeljom. Jedna pekarnica ili cvjećarnica nemaju alternativu. One će raditi tih šesnaest nedjelja, a ostale neće.‘
Pola godine iščekivanja
Većem dijelu javnosti poznati su argumenti Vlade i trgovaca u vezi s tim pa ih neću ponavljati. Pitanje je čije će argumente Ustavni sud ocijeniti jačima. Trgovci su polovinom prošle godine podnijeli tom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti zabranu rada nedjeljom, uvjereni da će je ukinuti i treći put. Moram reći da i ja, uz ogradu da nisam pravni stručnjak, vjerujem da postoje jaki argumenti za ukidanje te zabrane.
Pritom ne mislim da je jedan od jačih argumenata taj da će trgovački lanci izgubiti velik novac (mali pak hoće), stvar je u diskriminaciji u odnosu na druge djelatnosti koje rade nedjeljom, a nisu toliko nužne (primjerice restorani). Svoje mišljenje o tome iznio sam onomad i na ovim stranicama. No Ustavni sud za sada o tome šuti.
Kad kažem da šuti, ne tvrdim da ne radi ništa u vezi s tim. Naravno, odluka se nije mogla donijeti odmah jer i njegovi suci, uza sve druge zadatke koje imaju, trebaju vremena da prouče materiju i argumente suprotstavljenih strana, no nekako mi se čini da je to pitanje toliko važno da bi odluka o tome trebala biti jedan od prioriteta.
Bujas kaže da trgovci već pola godine čekaju odluku Ustavnog suda, ali za sada nema nikakvih naznaka da će se uskoro donijeti. Čitajući taj Indexov prilog, možda djeluje nervozno iako i sâm očekuje ukidanje zabrane treći put. Kao razlog zašto se odluka ne donosi ističe da mu se čini da se čeka izborna godina i da netko na tome dobije jeftine političke bodove.
– I ne očekujem da će ustavni suci raditi svoj posao i suzbiti taj ridikulozni zakon, a sve zato da bi se na neki način dodvorili političkoj garnituri – izjavio je Bujas za Index.hr.
Šesta brzina
Razumijem njegovu nervozu jer vrijeme prolazi, a vrijeme je, kako su već davno poslovni ljudi rekli – novac. Uostalom, neku je večer na televiziji jedan mali dalmatinski trgovac rekao da će riskirati i odraditi svih šesnaest nedjelja u prva četiri mjeseca jer očekuje da će Ustavni sud do tada ukinuti zabranu. Drukčije mu se, rekao je, ne isplati. Usprkos tomu, ili baš zbog toga, možda nije najmudrije davati takve izjave o ustavnim sucima, to više što barem ja nisam siguran da su točne.
Ili sam pak previše naivan premda sam svjestan da su ti suci na svoje pozicije došli zahvaljujući političkim kompromisima vladajućih i oporbe. Ipak, ponavljam, sucima je potrebno neko vrijeme da odvagnu argumente, ali slažem se da je već vrijeme da ih zamolimo da ubace u petu brzinu i odluče je li ovoga puta za hrvatsku vladu bila treća sreća ili je opet na njezin prijedlog Hrvatski sabor izglasao zakon koji nije u skladu s Ustavom. Bilo bi dobro da to doznamo barem do sredine proljeća.
POST SCRIPTUM
Da nešto ne štima sa zabranom rada nedjeljom, pokazuje i Vladina odluka da lani za blagdan Svih svetih, 1. studenoga, mogu raditi cvjećari. Pozvala se na čl. 57., st 3. Zakona o trgovini koji kaže da Vlada može odlukom odrediti prodajne objekte koji su dužni raditi na blagdanske dane. Koliko je to rastegnuto tumačenje, jasno je po tome što je tim člankom predviđena obveza rada trgovina na blagdane (dužne su raditi), a ne opcija žele li ili ne žele raditi. Ministarstvo financija zatim je zaključilo da nitko od cvjećara nije obvezan raditi, što je u najmanju ruku čudno. Zapravo je Vlada tako još jedanput svojim aktom derogirala i taj zakon na kojem uporno ustrajava, poput drugih, o čemu smo nedavno pisali u Lideru.