Mnoge hrvatske tvrtke nisu iskoristile vrijeme gospodarskog rasta i dostupnost ‘jeftinog novca‘ kako bi spremnije dočekale nepovoljnije ekonomsko okružje i moguću recesiju
Prema jesenskim prognozama, Europska komisija blago je snizila procjenu rasta hrvatskoga gospodarstva za ovu godinu s prijašnjih 3,1 posto na 2,9 posto, a rast BDP-a procijenila je na 2,6 posto 2020. i 2,4 posto 2021. Jedan od razloga smanjenja jest to što nakon višegodišnjeg uzastopnog rasta nakon gospodarske krize gospodarstvo zemalja Europske unije, ujedno naših važnih trgovinskih partnera, ulazi u razdoblje usporenog rasta. Nestabilnost globalne trgovine, osobito trgovinska napetost između Kine i Sjedinjenih Američkih Država, dodatan su uteg budućem rastu tržišta Europske unije.
Strateška ICT industrija
Iako EK predviđa rast gospodarstva svih članica, njegovi lokalni pokretači nisu dovoljni za ostvarenje većega samostalnog rasta. Hrvatsko gospodarstvo ima unutarnje izazove kao što su stanje na tržištu rada, kapacitet apsorpcije novca Europske unije, kompleksan okvir poslovanja, a u idućoj se, izbornoj godini postavlja i pitanje spremnosti za reformske poteze kojima bi se pomoglo ojačati gospodarstvo, posebno u okružju usporavanja ekonomskog rasta.
EK-ova prognoza rasta za Hrvatsku temelji se na snažnom rastu investicija potaknutom iskorištenjem dostupnog novca Europske unije, smanjenju nezaposlenosti i stalnom padu javnog duga. EK predviđa snažan rast ulaganja od 8,8 posto, dvostruko veći od onoga ostvarenoga 2018. Hrvatskoj je do 2020. na raspolaganju 10,7 milijardi eura iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, od čega su dosad isplaćene oko 22 milijarde kuna, prema podacima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Međutim, ostvareni su ciljevi za ispunjenje pravila N+3, pa nisu izgubljena sredstva predviđena za raspodjelu do 2018. Može se očekivati da će slabljenje ekonomskih aktivnosti u nekim od glavnih hrvatskih trgovinskih partnera usporiti rast izvoza, na što je posebno osjetljiv hrvatski turistički sektor. Iako su daljnja ulaganja u turizmu prijeko potrebna, od povećanja kapaciteta, razvoja dodatnih sadržaja do komunalne i prometne infrastrukture, nužno je strateški razvijati i druge sektore, osobito ICT industriju, čija poduzeća bilježe impresivne stope rasta čak i u krizi.
Prema podacima udruge HUP-ICT iz srpnja ove godine, veličina ICT sektora procijenjena je na 38,33 milijardi kuna prema ostvarenim prihodima. U proteklih deset godina broj ICT tvrtki se udvostručio, broj zaposlenih povećao se za 45 posto, a izvoz je porastao za 90 posto, na 8,3 milijarde kuna. Na Deloitteovu ovogodišnjem natječaju pedeset tehnoloških srednjoeuropskih tvrtki koje najbrže rastu bilo je šest hrvatskih koje su ostvarile impresivne stope rasta: Bazzar.hr (rast od 2821 posto), Q (927 posto), Ars Futura d.o.o. (685 posto), AG04 Innovative Solutions (551 posto), Delta Reality (449 posto) i Agrivi (432 posto). Daljnji razvoj ICT sektora zahtijeva pojednostavnjeno i poticajno poslovno okružje, posebno u dijelu zapošljavanja i oporezivanja.
Pojednostavnjenje poslovanja
Iako je Hrvatska znatno napredovala od završetka krize i uvela mnoga poboljšanja, još ima važnih područja koja se trebaju unaprijediti kako bi se olakšalo poslovanje hrvatskih tvrtki na domaćem tržištu, ali i omogućila njihova geografska ekspanzija i izvoz. Prema izvješću Svjetske banke o regulativi poslovanja, zauzeli smo 51. mjesto od 190 zemalja, što je napredak za sedam mjesta u usporedbi s 2018. Hrvatska je najviše rangirana u prekograničnoj trgovini i napredovala je u kategoriji dostupnosti električne energije te plaćanja poreza. Međutim, zabrinjavaju ostali niski plasmani – najlošiji je onaj u izdavanju građevinskih dozvola (150. mjesto). Prema izvješću, u kategoriji dobivanja kredita na 104. smo mjestu, što je u usporedbi s prošlogodišnjim 85. mjestom drastičan pad, posebno imaju li se na umu dostupni financijski instrumenti potpomognuti strukturnim fondovima.
Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta pripremilo je akcijske planove za administrativno rasterećenje koji sadržavaju 553 mjere i nastavak reformskih mjera smanjivanja administrativnih opterećenja poslovnih procedura, neporeznih davanja i upravnih pristojbi čija bi provedba smanjila troškove poslovanja za 22 posto, odnosno za 2,7 milijardi kuna.
Stopa nezaposlenosti jedan je od ključnih pokazatelja gospodarske stabilnosti. Može li Hrvatska održati trend opadanja te stope u sljedećem razdoblju? Prema Eurostatovim svibanjskim podacima o nezaposlenosti, Hrvatska je zabilježila stopu od 6,6 posto, najnižu, 2,2 posto, imala je Češka, Njemačka je zabilježila 3,1 posto, a najviša stopa bila je u Grčkoj, 16,7 posto. Privlačiti talente jednako je važno kao i zadržavati sposobne ljude. Veća fleksibilnost na tržištu rada omogućila bi lakše upravljanje talentima i prijenos međunarodnih poslovnih vještina na hrvatske radnike.
Tržišna transformacija
Mnoge hrvatske tvrtke nisu iskoristile vrijeme gospodarskog rasta i dostupnost 'jeftinog novca' da bi se tržišno transformirale i unaprijedile korporativno upravljanje kako bi spremnije dočekale nepovoljnije ekonomsko okružje. Jačanje produktivnosti i poticanje inovacija povećalo bi konkurentnost, ali i pomoglo približavanju cijene rada europskom prosjeku. Prioritet bi trebao biti i podizanje učinkovitosti poduzeća u državnom vlasništvu. Prema EBRD-ovu je istraživanju iz 2017. vrijednost imovine državnih poduzeća 80-ak posto BDP-a, a stvaraju ukupne prihode od samo 15 posto vrijednosti BDP-a i prinos na imovinu manji od jedan posto.
U Srednjoj Europi zbog većeg je udjela privatnog vlasništva u korporativnom sektoru vrijednost imovine državnih tvrtki samo 30-ak posto vrijednosti BDP-a, a ostvaruju prihode u vrijednosti od 17 posto BDP-a s prosječnim povratom na imovinu od četiri posto. Novi programi unaprjeđivanja učinkovitosti nadzornih odbora državnih poduzeća koje je Ministarstvo državne imovine osmislilo s Europskom komisijom dobar su korak prema boljem upravljanju. Privatizacijom preostalih tvrtki koje nisu strateški važne dodatno bi se ubrzala njihova tržišna transformacija. Nadajmo se da ćemo iduću godinu što bolje iskoristiti za pripremu za moguću recesiju.