Za Liderovu publikaciju Poslovna 2021. mnogi decison i opinion makeri napisali su svoje viđenje onoga što očekuju u 2021. godini. Ovaj tekst napisao je Vjeran Vrbanec, čelni čovjek HAMAG-BICRO-a
Hrvatska agencija za malo gospodarstvo inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) slobodno možemo reći prometnula se u agenciju za pomoć u izvanrednim gospodarskim situacijama. Umjesto mirnog završetka uspješnoga sedmogodišnjeg financijskog razdoblja, dogodila se – pandemija. Svi planovi su izmijenjeni preko noći te je hitno reorganiziran cijeli sustav.
Agencija HAMAG-BICRO je uslijed epidemije, u suradnji s Vladom RH i nadležnim ministarstvima, među prvima aktivirala provedbu mjera u okviru paketa pomoći hrvatskom gospodarstvu. Mjere su se ogledale u prilagodbi postojećih financijskih instrumenata dodatnim snižavanjem kamatnih stopa (koje su i do tada bile najpovoljnije na tržištu), povećanjem alokacije, smanjenjem potrebne dokumentacije te jednostavnijim načinom prijave. Također, pružena je mogućnost moratorija na kredite za sve korisnike HAMAG-BICRO ESIF zajmova, kao i zajmova za poljoprivredu i ruralni razvoj.
Interes eksplodirao
Važno je istaknuti kako su postojeći programi, ponajviše zbog važeće EU regulative, unaprijed definirani u smislu prihvatljivih djelatnosti pa su radi osiguranja likvidnosti uspostavljena dva nova financijska instrumenta, COVID-19 zajam za obrtna sredstva i Mikrozajam za obrtna sredstva za poljoprivredu i ruralni razvoj.
Naravno, interes za navedenim financijskim instrumentima je uslijed lockdowna eksplodirao, što se ogledalo u pristiglim zahtjevima. Samo tijekom travnja zaprimljen je višestruko više zahtjeva nego što ih pristigne u cijeloj godini. Naravno da je, imajući u vidu potrebe poduzetnika, bilo potrebno promptno reagirati. Aktivirani su svi dostupni kapaciteti iz agencije, ali i drugih ministarstava, pri čemu se nastavio intenzivan rad i na drugim programima agencije, poglavito putem poziva za dodjelu nepovratnih sredstava Inovacije u S3 područjima i IRI 2 kao mogućim odgovorima države što i kako nakon pandemije. Unutarnja reorganizacija donijela je dobre rezultate te smo do ponovnog otvaranja COVID-19 zajma obradili sve zahtjeve za likvidnost, dok smo ukupno po svim mjerama, od pristiglih 7756 zahtjeva obradili 7461.
Od toga smo za 5396 tvrtki odobrili 1,9 milijardi kuna. Najzastupljenije djelatnosti u pristiglim zahtjevima bile su pružanje smještaja te priprema i usluživanje hrane, prerađivačka industrija, trgovina na veliko i malo te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti. Imajući u vidu broj obrađenih zahtjeva iz paketa mjera pomoći poduzetnicima, HAMAG-BICRO je u koronakrizi na nacionalnoj razini odobrio više plasmana (u broju i u obujmu) nego sve poslovne banke zajedno. Potrebno je napomenuti da broj i dalje raste, s obzirom na to da je poduzetnicima na raspolaganju više različitih financijskih instrumenata po vrlo povoljnim uvjetima.
Nažalost, zbog drugog vala epidemije i s njim povezanih gospodarskih teškoća te posljedično i velikog interesa poduzetnika za obrtnim sredstvima, u suradnji s Vladom RH i nadležnim Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja osigurali smo dodatnih 1,3 milijarde kuna za ponovno otvaranje COVID-19 zajma za obrtna sredstva. Program je izmijenjen i usmjeren na mala, srednja i mikropoduzeća koja ostvaruju pad prihoda od 60 posto u odnosu na 2019. godinu ili su zatvorena odlukom Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.
Potrebna dokumentacija dodatno je smanjena za još dva dokumenta te se cjelokupni proces provodi online putem. S obzirom na to da je iznos pojedinog zajma do 380 tisuća kuna, predviđamo da će još veći broj poduzetnika dobiti priliku za zajam. Agencija konstantno ulaže napore da se alokacije povećavaju za sve programe za koje vlada veliki interes poduzetnika. Odobreno je i produljenje moratorija svim korisnicima HAMAG-BICRO-ovih zajmova do 1. srpnja 2021. godine. Poseban optimizam budi dodatnih 10 milijardi eura iz paketa European recovery plan, koje će biti na raspolaganju u idućem razdoblju za pomoć hrvatskom gospodarstvu.
Povijesna prilika
Ova epidemija potvrdila je, po tko zna koji put, svima poznatu činjenicu o važnosti vlastite prilagodbe na nove okolnosti. Digitalizacija i primjena novih tehnologija u poslovnim procesima poduzetnika, uz istodobno fokusiranje na samoodrživost, doživljavaju svoju renesansu. Upravo su pozivi za dodjelu nepovratnih sredstava koje raspisujemo za istraživanje, razvoj i inovacije naši kapitalni projekti. Jedan od primjera je poziv IRI 2, u okviru kojega su prvi put sužene teme ulaganja, pri čemu se očekuju ciljana ulaganja u nove tehnologije, digitalizaciju i napredne istraživačko-razvojne projekte, a za što je osigurano više od milijardu kuna.
U okviru ovog poziva zaprimljeno je 360 projektnih prijedloga kako MSP-ova, tako i velikih poduzetnika. Ukupna vrijednost zaprimljenih prijedloga je veća od 3,2 milijarde kuna. U kontekstu zaokreta prema 'zelenoj Europi', od ukupnog broja zaprimljenih projektnih prijedloga 40 posto prijava je u području 'Energija i održivi okoliš', po 20 posto u područjima 'Promet i mobilnost' te 'Zdravlje i kvaliteta života', a preostalih 20 posto je u područjima 'Sigurnost' te 'Hrana i bioekonomija'. Ukupno gledano, za projekte istraživanja, razvoja i inovacija Agencija je u protekle četiri godine putem 706 projekata ugovorila 1,8 milijardi kuna, ukupne vrijednosti projekata 3,5 milijardi kuna.
Na kraju (i usprkos pandemiji) ovoga uspješnog programskog razdoblja, uz neizvjesnost koja nas čeka u idućem vremenu, jasno je da ćemo i dalje budno pratiti gospodarsku situaciju te pružati podršku malom gospodarstvu. Poučeni iskustvom u proteklom razdoblju u kojem smo potaknuli investicije u vrijednosti 15,7 milijardi kuna, spremni očekujemo novi programski okvir iz novoga financijskog razdoblja koje će bitno odrediti dva važna instrumenta: EU sljedeće generacije i Višegodišnji financijski okvir, iz kojih je za Hrvatsku osigurano 24,2 milijarde eura. Temeljem toga možemo konstatirati kako Hrvatska ima jedinstvenu priliku kakvu u povijesti nije imala. Da bismo tu priliku iskoristili, najprije moramo spasiti svoja mala gospodarstva, a onda ih podržati u rastu i razvoju kako bi postala konkurentna i na domaćem na globalnom tržištu.