Istraživanja pokazuju da žene na upravljačkim pozicijama daju bolje rezultate kada je kriza na pomolu, a taj se fenomen naziva ‘glass cliff‘, u prijevodu staklena litica. Od žena se, naime, očekuje da spašavaju stvar kad ‘zagusti‘ u poslovanju jer vješto kormilare turbulentnim vremenima. Kako im to uspijeva upitali smo tijekom 12. Liderove konferencije Žene u biznisu nekoliko domaćih poduzetnica koje su se našle u takvoj situaciji, tijekom panel rasprave ‘Štiklama po ledu – Kako savladati staklenu liticu?‘, pod mentorskom palicom novinarke Gordane Gelenčer.
Da je kriza odlična prilika za ravoj i investiranje istaknula je Marina Marjanović, izvršna direktorica i članica Uprave Namještaja Mima, koja smatra da žene brže i lakše dolaze do rješenja, dok muškarci vole konkretne dokaze da će nešto uspjeti. Tijekom financijske krize 2008. godine uvidjeli su priliku za pokretanje proizvodnje namještaja, na čemu sada šire poslovanje.
– Uvijek tvrdim da je kriza prilika za razvoj i investiranje. Mi smo tada prepoznali na tržištu segment koji nedostaje, pokrenuli proizvodnju i to nam je donijelo smjer koji imamo sad. Preporučam svima da krizu gledaju kao priliku gdje mogu vidjeti što nedostaje tržištu jer je to prilika da se stvari preslože – rekla je Marjanović, koja je u toj kompaniji prošla sve stepenice.
– Taj put mi je iz raznih kuteva dao pogled što zapravo znači graditi kompaniju. Osnažilo me da se lakše borim s izazovima. Bila sam samouvjerenija u donošenjima odluke. Prošla sam i financijsku krizu i dvije pandemijske godine, stoga me malo toga može iznenaditi – rekla je Marjanović.
Djelovanje ‘iz sjene‘
Da je ‘alfa‘ kultura još uvijek dosta zastupljena u kompanijama i institucijama istaknula je Nina Išek Međugorac, izvršna direktorica Val grupe.
– To u ovom trenutku nije put ka održivom poslovanju i uspjehu, pogotovo danas kad smo u vremenu permanentne krize. Društvo je vrlo pesimistično, nema povjerenja u institucije te se tu apsolutno očekuje veliki iskorak, hrabrije odluke, dublje promjene nego što smo imali prilike viđati, a za to se traži i drugačiji stil vođenja. Upravo u tom drugačijem stilu vođenja vidim priliku da se ‘alfa‘ kultura zasjeni nekakvim novim, vidljivijim sposobnostima, a to je velika prilika za žene – objasnila je Išek Međugorac dodavši da žene u srž svog poslovanja stavljaju vrijednosti i stvaraju pouzdano i sigurno okruženje.
Lea Perić, osnivačica i izvršna direktorica startupa XOINK, u tu se avanturu upustila nakon dugogodišnje karijere u turističkoj industriji na brojnim rukovodećim pozicijama. Budući da je iz Dubrovnika gdje postoji značajan broj hotela, kaže da zna možda jednu direktoricu hotela koja se uspjela probiti kroz taj ‘muški svijet‘.
– Mi žene često djelujemo u sjeni, često i vladamo i upravljamo firmom u sjeni, ali sve te zasluge vrlo lako pripisujemo nekom muškarcu koji je iznad nas i to je vrlo razočaravajuće – rekla je Perić, kojoj je ideja za pokretanjem vlastitog startupa sinula tijekom porodiljnog dopusta kada je imala mnogo više vremena za razmišljanje.
Jače obveze poslodavaca
Nadu da će se ravnoteža privatnog i poslovnog života popraviti za žene, ali i za sve roditelje, ulijeva novi Zakon o radu, temeljen na direktivi Europske unije.
– Od 1. siječnja 2023. godine, roditelji djece do osam godina života imat će pravo na fleksibilnije radne uvjete. U ovoj situaciji neće se radnik osloboditi samo na dobrovoljnost poslodavca, već će poslodavac biti obvezan odgovoriti na neke njihove zahtjeve, bilo da ih odobri ili objasni zašto ih neće odobriti – napomenula je Josipa Klišanin iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Kako je pojasnila Klišanin, roditeljima djece do osam godina pruža se mogućnost rada od kuće, preraspodjele radnog vremena te prijelaz na nepuno radno vrijeme.
– Roditelj može zatražiti te uvjete. Sada će poslodavac, ako ne bude htio prihvatiti zahtjeve roditelja, morati dostaviti pisano obrazloženje zašto to ne može prihvatiti. Unaprjeđujemo sustav da poslodavci imaju jaču obvezu prema roditelja nego do sada – rekla je Klišanin.
Uz to, dodali su i novu obvezu poslodavcima da radnicima ustupe uvid u kriterije na temelju kojih je netko drugi dobio neki iznos plaće, što žene stavlja u puno bolju poziciju prilikom pregovaranja iznosa plaće.