Iako se naizgled čini da se globalna ekonomska situacija stabilizira, da inflacija jenjava, poslovni svijet još uvijek osjeća ‘repove‘ donedavnog vrhunca krize u svom poslovanju, a rat u Ukrajini i dalje traje.
U punom smo jeku s pripremama najveće Liderove konferencije Dan velikih planova koja se održava 15. godinu za redom, a ove će se godine održati 27. rujna u zagrebačkom hotelu Westin.
I ove godine na pozornici očekujemo predvodnike raznih industrija u Hrvatskoj, predstavnike javnog sektora i državnih institucija, od kojih ćemo iz prve ruke saznati što poduzetničku scenu i hrvatsko gospodarstvo u cjelini čeka u 2024. godini, kako se svi dionici gospodarstva suočavaju s postojećim i pripremaju na nadolazeće izazove te kakve su njihove prognoze i predviđanja za iduću godinu.
Jedan od njih je i guverner HNB-a Boris Vujčić koji kaže da je ciklus zaoštravanja monetarne politike bez presedana u novijoj povijesti. Naime, njoj je i dalje prioritet ukrotiti inflaciju! Guverner će svakako, kao i uvijek gdje se pojavi, izazvati pažnju sudionika na Danu velikih planova, a u najavnom razgovoru za Lider je podsjetio na riječi predsjedavajućeg američkog FED-a Jeromea Powella koji je nedavno vođenje monetarne politike u trenutnim uvjetima usporedio s plovidbom prema zvijezdama u uvjetima ‘oblačnog neba‘.
- Neizvjesnost koju simbolizira ‘oblačno nebo‘ nije spriječila središnje bankare da se brzo kreću pa su u protekloj godini proveli ciklus zaoštravanja monetarne politike bez presedana u novijoj povijesti. No, neizvjesnost posebno otežava plovidbu kada joj se počne nazirati kraj. Ukupna inflacija tako se smanjuje od kraja protekle godine, a posljednjih su mjeseci vidljivi i znaci popuštanja temeljne inflacije. Tomu su do sada vjerojatno više pridonijeli normalizacija dobavnih lanaca i pad cijena energenata nego monetarna politika, koja uvijek djeluje s određenom odgodom, pa će i njezin utjecaj postati vidljiviji narednih mjeseci i godina. Međutim, ‘čvrsto tlo‘ stabilnosti cijena još uvijek nije nadohvat ruke. Iako su se primirili poremećaji koji su lani cijene energenata lansirali u orbitu, izgledi da se zadrže na nižim razinama i dalje su neizvjesni, dok je inflacija hrane, unatoč recentnom padu, i dalje povišena. Također, cijene usluga u uvjetima snažne potražnje još uvijek ne pokazuju znake smirivanja, a snažno tržište rada i brzi rast plaća mogao bi ih kroz duže razdoblje održavati na povišenoj razini.
Pri donošenju budućih odluka morat ćemo nastaviti pratiti i detaljno analizirati svaki signal koji se probije do nas. Pozorno ćemo vagati nove gospodarske i financijske pokazatelje, kretanje ukupne i temeljne inflacije te snagu transmisije monetarne politike. Iako naše makroekonomske projekcije odaju dojam izvjesnosti, one kritično ovise o nizu pretpostavki koje se mogu vrlo brzo promijeniti. Stoga ćemo i nadalje biti fleksibilni i otvoreni na promjene okolnosti.
Što ako se mjere središnje banke pokažu oštrijim nego što je trebalo?
- Vođenje monetarne politike u ‘oblačnim‘ uvjetima znači da se odluke svode na upravljanje rizicima. Pojednostavljeno, moramo ocijeniti kakvi rizici trenutno prevladavaju i prilagoditi odluke takvim ocjenama. S obzirom na još uvijek vrlo tentativne znake popuštanja inflacije i znatne rizike koji ugrožavaju njezino smanjivanje u srednjoročnom razdoblju, rizik da središnja banka malo i pretjera sa zaoštravanjem vjerojatno je manji nego da ne učini dovoljno, budući je politiku zaoštravanja moguće relativno brzo korigirati kad spuštanje inflacije prema cilju postane izvjesnije.
Što možemo očekivati u našoj zemlji?
- Iako je ‘vremenska prognoza‘ za europodručje uglavnom vrlo nepovoljna, postoje i osunčane oaze. Jedna od takvih oaza je i Hrvatska. Uvođenje eura ublažilo je impulse monetarnog zaoštravanja, a uslužno orijentirana struktura gospodarstva dodatno je ojačala njegovu otpornost u uvjetima nastavka rotacije potrošnje s roba prema uslugama. U takvim se okolnostima kao glavna zamjerka na domaće uvjete financiranja izdvaja nezadovoljstvo razmjerno sporim tempom kojim banke podižu kamatne stope na depozite. Međutim, valja podsjetiti da su kamatne stope na glavninu stambenih kredita neizravno vezani uz depozitne stope putem Nacionalne referentne stope (NRS). Pritom su krediti nešto ‘demokratičnije‘ raspoređeni od depozita, koji su vrlo koncentrirani – medijalni iznos depozita je prije desetak godina, prema raspoloživim podacima, iznosio manje od 200 eura. Budući da razmjerno malen broj deponenata drži u bankama veće iznose sredstava, znatno je više ‘dobitnika‘ sporog rasta depozitnih stopa od onih kojima zbog toga izmiče zarada.
Analitičkim podacima i pogođenim metaforama guverner Vujčić nam je u razgovoru dočarao što nam se dešava i što nam je činiti, a o čemu će biti govora i na 15. Danu velikih planova koji se održava 27. rujna u kristalnoj dvorani hotela Westin Zagreb. Zato ne propustite priliku za druženje s najuspješnijim poduzetnicima, prijavite se na vrijeme za sudjelovanje. Više informacija možete pronaći na poveznici.