Konferencije i edukacije
StoryEditor

Cmuk: Upropastit će nas nedostatak obične, a ne umjetne inteligencije, te sustavnog razmišljanja

11. Lipanj 2024.
Drago Cmukfoto Boris Ščitar

Da će nas uništiti nedostatak obične inteligencije i sustavnog razmišljanja, a ne razvoj umjetne inteligencije, na današnjem Liderovom G.R.I.D. forumu istaknuo je Drago Cmuk, osnivač i partner u Forvis Mazarsu, naglašavajući važnost kritičnog načina razmišljanja u doba krize demokracije i istinitosti informacija. Kako je Cmuk objasnio na okruglom stolu na temu umjetne inteligencije, problem Hrvatske i naše regije jest ‘sindrom austrougarskih konjušara‘.

– Gledamo ljude koji se voze u skupim automobilima, ali u digitalnom svijetu neće pobijediti ona tvrtka koja će koristiti najviše AI-ja, nego ona koja će koristiti najviše mozgova, odnosno pametnih ljudi. Naučili smo zaobilaziti sustav i snalaziti se, ali sustavno promišljanje je ključno. Moramo zaposliti ljude koji imaju pravu inteligenciju – iznio je svoje mišljenje Cmuk, kritizirajući pritom obrazovni sustav za kojega smatra da djecu samo uči ‘bubati‘ gradivo.

image

Slavko Vidović, Drago Cmuk, Filip Olujić, Ksenija Puškarić

foto Boris Ščitar

Slavko Vidović, direktor Centra izvrsnosti za razvoj i inovacije u Infodomu, naglasio je važnost digitalnog upravljanja (engl. digital governance). Također je dodao da u Hrvatskoj menadžment djeluje top-down, a digitalne tehnologije zahtijevaju bottom-up pristup, odnosno djelovanje odozdo, od najnižih pozicija, prema gore.

Na pitanje moderatorice okruglog stola, Liderove novinarke Ksenije Puškarić, o tome gdje su u tome hrvatske tvrtke, Vidović je odgovorio da u digitalnom upravljanju prednjače IT tvrtke.

– U načinu razmišljanja predvode IT tvrtke, no mnogo puta učimo na primjerima drugih istovrsnih kompanija, čak i ono što ne činiti. Vjerujem da je tu bit stvari jer će se kompanije morati osloniti ne samo da rastu na temelju unutarnjih stvari, nego investiranja u okolinu i suradnje te iz toga generirati novi rast i povezanost – rekao je Vidović, ukazavši na važnost podataka koje svaka tvrtka posjeduje.

image

Slavko Vidović

foto Boris Ščitar

A da bi se podaci tvrtke uopće mogli koristiti za uvođenje umjetne inteligencije u poslovne procese potrebni su podatkovni centri. Kako na njih utječe AI objasnio je Filip Olujić, izvršni direktor Databoxa, objasnivši da je za neometano funkcioniranje data centara i dostupnosti podataka nužna velika količina električne energije, što za pogon, a što za hlađenje. Već vide slučajeve upotrebe umjetne inteligencije za optimizaciju hlađenja podatkovnih centara, kako bi bili efikasniji. No, Olujić se osvrnuo i na eksponencijalni rast potrebe za električnom energijom podatkovnih centara.

– Do prije pet godina kada su se projektirali podatkovni centri, projektanti su predlagali 2,5 kilovata snage po ormaru. Sada se projektira minimalno pet kilovata. Zbog Nvidije i njihove nove platforme za AI vani se traži 100 kilovata po ormaru. To znači da će 10 ormara trošiti koliko troši trenutno najveći podatkovni centar u Hrvatskoj s 200 ormara. Dakle, smanjivat će se količina ormara, ali će se povećavati potrošnja struje – objasnio je Olujić.

image

Filip Olujić

foto Boris Ščitar

Čak 80 posto prekida usluge podatkovnih centara dolazi zbog ljudske greške, napomenuo je Olujić, a prekid usluge, odnosno ‘nestanak interneta‘ je, uz otimanje podataka, najgori scenarij za svaku tvrtku.

Cmuk je dodao da su konzultanti ti koji se bave predikcijom i mogu reći može li se nešto s tehnologijom ili ne, odnosno štite tvrtke od pogrešnih investicija i alata. On pak smatra da je najveća primjena umjetne inteligencije u uslužnim djelatnostima, dok Vidović mislida će AI imati najveću ulogu u zdravstvenom sektoru, a njezinu primjenu vidi i u javnom sektoru.

image

Slavko Vidović, Drago Cmuk, Filip Olujić, Ksenija Puškarić

foto Boris Ščitar

Kako to izgleda u realnom sektoru i kako tvrtke prilagođavaju svoja AI rješenja objasnio je Zlatko Matokanović, direktor istraživanja i razvoja umjetne inteligencije u Q Agencyju, na primjeru izazova dvostruke digitalne transformacije s kojom su se susreli u Q-u.

– Dvostruka digitalna transformacija jest razvijanje AI usluga i vlastita transformacija u isto vrijeme. Pitali smo se želimo li se baviti AI-jem, želimo li uključiti AI u naše usluge, koliko duboko želimo ući u to, želimo li raditi rješenja koja se naslanjaju na već gotove servise ili nešto potpuno novo. Odlučili smo se za središnje rješenje – korištenje gotovih open-source rješenja, modificiranje tih rješenja i uključivanje u produkt klijenata - rekao je Matokanović, posebno naglasivši važnost interne transformacije.

– Rizik je motivirati određeni broj ljudi da koriste AI, traži se sweet spot gdje će ljudi biti motivirani, gdje neće odlaziti (bar ne dio njih), gdje će vidjeti vrijednost u tome. Prilagodba kulture je ogroman dio tog procesa, da AI postane novo normalno, dio poslovanja kao što je project management, i kojega nećemo uvijek razumjeti, ali da ga znamo koristiti i prepoznati rizike te kako poboljšati svoje poslovanje i poslovanje klijenata – zaključio je Matokanović.

image

Zlatko Matokanović

foto Boris Ščitar
17. lipanj 2024 08:39