HBOR je financirao oko 75 tisuća projekata u koje je uloženo 30 milijardi eura, a sada se fokusiraju na urbani razvojni fond
Na današnjoj Liderovoj konferenciji Smart Cities, Suzana Laušin-Katanec, direktorica Sektora kreditiranja u HBOR-u pričala je o primjeru dobre prakse ‘Urbani razvojni fond‘.
- Novac je vječni problem, ključan je za održavanje pametnih gradova, a postoji svega nekoliko rješenja za pametne gradove - rekla je Laušin-Katanec.
HBOR je financirao oko 75 tisuća projekata u koje je uloženo 30 milijardi eura. Putem redovnih kreditnih programa prate javne investicije, a sada su u razdoblju kada se fokusiraju na urbani razvojni fond. Laušin-Katanec objašnjava da je to instrument koji s jedne strane ima kapitalni rabat a s druge strane kredit, te da je njegova temeljna namjena ulaganje u infrastrukture koje su energetski učinkovite i financijski održive
Navodi da se može dobiti do 50 posto otpisa glavnice kredita, a najveći dio otpada na energetsku učinkovitost. Prednost je dugački rok otplate od 15 godina, a razmišljaju i o proširenju namjene na stanogradnju, tj. priuštivo stanovanje.
- Odobrili smo prve projekte i ponosni smo na različitost istih, od bazena, tvrđava, pa sve do tržnica – rekla je Laušin-Katanec.
Rok provedbe projekata je do 31. 12. 2029. godine, a kamatna stopa je 2.95 posto. Neki od prijedloga projekata koje navodi su: uređenje tržnica, bazena, kuća vina, smještajnih kapaciteta i turističke infrastrukture, izgradnja sportskih centara... Za kraj, objašnjava da financijski održivo ulaganje znači da komercijalizacija ulaganja mora osigurati redovnu otplatu kredita, što je izrazito važno.
Infrastruktura i digitalizacija
Digitalizacija i novi infrastrukturni projekti su ključni za budućnost gradova, jedna je od glavnih poruka s panela ‘Infrastruktura i digitalizacija‘ održanog u sklopu konferencije Smart Cities. Na panelu su sudjelovali Zvonimir Novosel (gradonačelnik Jastrebarskog), Ksenija Ostriž (zamjenica gradonačelnika Koprivnice) i Branimir Šteko (Končar).
Ksenija Ostriž, zamjenica gradonačelnika Koprivnice, kao najvažniji smjer u kojem treba ići grad navodi razvoj održive mobilnosti, a spominje uvođenje hibridnog besplatnog javnog prijevoz i carsharinga. Kao bitne stavke na kojima rade naglašava održivu gradnju i digitalizaciju kompletnog sustava gradske uprave (ured bez papira), a spominje i da se javni pozivi sada podnose elektronskim putem.
- Prostorni planovi su dobro razvijeni, a mi smo jako rano krenuli u razne pilot projekte, a za inovativnu javnu nabavu smo dobili i nagradu u Njemačkoj – rekla je Ostriž i naglasila da su zadovoljni modernim smjerom kojim ide grad.
Obnavljaju i vozni električni park, a pola novca će ići na postavu stanica za električnu energiju. Striž naglašava i ponos zbog najveće šume hrane u državi koja se nalazi u Koprivnici, a naglasila je i da grad živi od hrane i za hranu te da ima ‘kult zemlje‘.
- Pokrenut je i studij prehrambene tehnologije na Sveučilištu Sjever, a cilj svega je poticanje poduzetništva. Posvećeni smo malim poduzetnicima, koji se moraju poticati i razvijati, te sve programe i potpore usmjeravamo ka njima – rekla je.
Zvonimir Novosel, gradonačelnik Jastrebarskog, vjeruje da cijeli grad mora živjeti u modernom i pametnom okruženju kako bi se osigurao napredak.
- Danas je normalno održivo, zeleno i digitalno, a mi nismo supermani i ne predstavljamo mega pametne gradove, nego je ključna stvar da cijeli grad živi pametno, a cilj je dati impuls da i privatne tvrtke i ljudi razmišljaju kako da sve bude u skladu s načelima kako bi se osigurao maksimalan rezultat - rekao je Novosel.
Vjeruje da gradovi moraju raditi na tome da sva načela digitalnog implementiraju, da rade revizije planova i štite infrastrukturu. Novosel je spomenuo i nedavno završen projekt ozelenjavanja cijelog naselja, što je bio jako kompleksan projekt, s velikim brojem sadnica i specijalnim inovativnim sustavom sadnje.
- Polako ljudi shvaćaju značaj mirnijeg okruženja cilj nam je i očuvati to stanje. Svakako je izazov da se građani naviknu na sve promjene, a bitno je da promišljanje građana treba početi od najmanje dobi, kako bi usvojili sva potrebna moderna promišljanja - zaključuje Novosel.
Branimir Šteko iz Končara objašnjava da je elektromobilnost, komunalna infrastruktura i cjelokupna digitalizacija ključ svega.
- Končar je fokusiran na infrastrukturu koja je osnova za koncept održivog rada, digitalizacija je u velikom fokusu, a tehnologija je na razini da se može puno šire koristiti u gradovima koji su sudionici energetskog tržišta, što prije nije bio slučaj- rekao je Šteko.
Naglašava i da sada dobro znaju kako napraviti konkretne efekte za gradove, a kao primjer navodi nove generacije tramvaja za Zagreb i Osijek, te velike poticaje za elektromobilnost.
Moderatorica Gordana Gelenčer je naglasila problem iseljavanja stanovništva iz većih gradova zbog prometne infrastrukture. Šteko je na to odgovorio da cijeli lanac mora imati svoj utjecaj u infrastrukturi, gdje na kraju prometni stručnjaci imaju završnu riječ i sređuju detalje. Govori da je bit igre dobivanje sustava gdje dolazi do samoodrživosti, tako da bus ide na ‘lokalno sunce‘.
Upozorava i na važnost kibernetičke sigurnosti, zbog čega su napravili i centar za sigurnost u Končaru. Za kraj se osvrnuo na kriterije po kojima se biraju izvođači projekata. Smatra da je to na današnjem tržištu veliki izazov, te da je glavni kriterij za velike gradske projekte da je to stabilna firma koja ne ostavlja repove za sobom.